Preko 25 milijuna ptica godišnje bude protuzakonito ubijeno na Sredozemlju, sjeveru Europe i Kavkazu. Samo u našoj zemlji godišnje zbog kriminala protiv ptica strada oko 500.000 jedinki divljih ptica, zbog čega se Hrvatsku smatra jednom od crnih točaka Sredozemlja. Glavni uzroci nestajanja ptica u prirodi su gubitak staništa i klimatske promjene te nezakonito izlovljavanje, hvatanje i ubijanje ptica.
Udruga Biom predano radi na suzbijanju tih nezakonitih radnji protiv ptica. U suradnji s partnerskim organizacijama:
1. prikupljamo podatke o razmjerima zločina protiv ptica u Hrvatskoj,
2. zagovaramo učinkovitiju provedbu postojećih propisa o zaštiti ptica i izmjene propisa u skladu sa znanstvenim podacima,
3. informiramo javnost i educiramo ključne partnere o suzbijanju zločina protiv ptica i važnosti očuvanja bioraznolikosti.
Zločini protiv ptica javljaju se u različitim oblicima: krivolov, nezakonito ubijanje i hvatanje strogo zaštićenih vrsta ptica, te trgovina divljim vrstama pticama.
U našem radu najčešće se susrećemo s krivolovom (protuzakoniti lov, nezakonito izlovljavanje) kada se vrste ptica koje se u pravilu smiju izlovljavati (divljač, lovne vrste), kao što su prepelica pućpura ili crna liska, ubijaju protivno propisima.
Delta rijeke Neretve i kontinentalni ribnjaci, ključna staništa za gniježđenje, zimovanje i odmor ptica na putu iz Europe u Afriku na jesen ili na povratku iz toplijih krajeva u proljeće, crne su točke kriminala protiv ptica u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je redovito prisutno više od 300 vrsta divljih ptica, od kojih trećina vrsta strada u značajnim brojevima zbog kriminala protiv ptica.
● Prepelica (Coturnix coturnix) – jedna od lovnih vrsta koje se u Hrvatskoj u najvećem broju krivolove. Procjenjuje se da minimalno 40 tisuća jedinki godišnje strada u krivolovu pomoću umjetnog vaba. Svake godine od početka kolovoza do listopada na poljima u cijeloj Hrvatskoj odzvanja električni “pućpuruć”. Prepelice u tom razdoblju završavanju gniježđenje i počinju migrirati preko Hrvatske, a korištenjem umjetne vabilice umjesto nekoliko jedinki u lovu, odstrijeli se 30 do 50 jedinki u krivolovu.
● Liska (Fulica atra) – Hrvatska je po pitanju krivolova na lisku, na visokom 3. mjestu u Europi (!). Procjenjuje se da godišnje strada oko 50 tisuća jedinki, od toga najviše na području delte Neretve, jednom od najvažnijih staništa za ptice močvarice u Hrvatskoj. Na Neretvi se liska krivolovi po noći reflektorima, uz pomoć vabilica, iz plovila na motorni pogon te na moru i u ornitološkim rezervatima, u kojima je lov na ptice zabranjen. Zabilježili smo da se trska u ornitološkim rezervatima na području Neretve uklanja u svrhu kreiranja umjetnih jezeraca na koja dolaze ptice (“plane”).
● Patka njorka (Aythya nyroca) – strogo zaštićena gnjezdarica močvarnih područja. Tijekom lovne sezone, zbog zamjene s lovnim vrstama, strada za vrijeme lova na kontinentalnim šaranskim ribnjacima. Svake godine se u Hrvatskoj ubije oko 50 tisuća jedinki strogo zaštićenih vrsta ptica, od toga najveći broj otpada na strogo zaštićene vrste pataka.
● Ptice grabljivice i sove – su zbog male brojnosti i spore stope razmnožavanja posebno osjetljive. Neke vrste grabljivica tradicionalno se smatraju štetočinama jer se hrane s divljači, kao npr. zečevima ili fazanima, zbog čega ih se nastoji istrijebiti. Grabljivice stradavaju i kao kolateralne žrtve trovanja drugih životinja poput vuka ili čaglja. Ubijanja nisu pošteđene ni impozantne ptice poput surog orla (Aquila chrysaetos) ili bjeglogavog supa (Gyps fulvus). Sve ptice grabljivice u Hrvatskoj su strogo zaštićene.
● Češljugar (Carduelis carduelis) – “štiglić” ili “grdelin” je ptica pjevica karakterističnog crvenog lica koju se uzima iz prirode zbog lijepog izgleda, glasanja i križanja s drugim pticama. Hvataju se na cijelom priobalju i na kontinentu. Love se mrežama, kamenim pločama i ljepkom. Nezakonito hvatanje prati i nezakonita prodaja ovih ptica na gradskim tržnicama u Hrvatskoj. Ptice iz uzgoja moraju imati zatvoreni uzgajivački prsten koji se postavlja dok su ptići. Sve ptice pjevice u Hrvatskoj su strogo zaštićene.
TROVANJE DIVLJIH ŽIVOTNJA
Što ne znaš ti ne škodi. Tako nekako glasi poznata uzrečica, ali takav je bio stav u Hrvatskoj spram trovanja divljih životinja. Problem trovanja se ignorirao jer o njemu nije bilo dovoljno podataka, barem ne službeno. Stoga smo se uhvatili u koštac s ovom prijetnjom za živi svijet i započeli sistematski raditi kako bi suzbili trovanja u budućnosti. Kroz nekoliko projekata, potaknuti najviše potrebama bjeloglavih supova, bavimo se dugoročnim suzbijanjem namjernog i nenamjernog trovanja svih divljih životinja u prirodi. Uzroci trovanja su raznoliki te smo svjesni potrebe da se riješe problemi zbog kojih se netko odlučuje na trovanje životinja, te surađujemo s mnogima kako bi protiv trovanja djelovali već preventivno.
Više o trovanju možete pročitati ovdje: Zaustavimo trovanje divljih životnja
PRIJAVITE KRIMINAL!
Većinu nezakonitih radnji protiv ptica nikad se ne prijavi, niti se ne zna da su se dogodile. Većim brojem dojava policiji stvaramo potrebu za rješavanjem problema zločina protiv prirode. Upute kako prijaviti krivolov možete pročitati ovdje: Glas za prepelice.
VOLONTIRAJTE S NAMA
Ako ste zainteresirani da nas podržite u suzbijanju kriminala protiv ptica, možete nam se javiti na krivolov@biom.hr.
O prijetnjama s kojima se ptice susreću saznajte više u radu: Preliminary assessment of the scope and scale of illegal killing and taking of birds in the Mediterranean
Mi više trebamo ptice, nego one nas. Svijet bez bioraznolikosti osuđen je na propast.