Koristeći se širokom bazom podataka, skupina europskih znanstvenika utvrdila je značajan gubitak bioraznolikosti među pticama na području Europske unije. Od 1980. brojnost ptica smanjena je za 600 milijuna jedinki, a najveći je gubitak među pticama povezanim s poljoprivrednim zemljištima.
Novo istraživanje ptica gnjezdarica pokazuje da ih je od 1980. do 2017. godine s područja EU nestalo oko 600 milijuna, što znači gubitak svake šeste ptice u 40 godina. Znanstveni tim sastavljen od suradnika britanskog Royal Society for the Protection of Birds (RSPB), organizacije BirdLife International i Češkog ornitološkog društva utvrdio je da se značajan dio ovih gubitaka odnosi na češće i brojnije ptičje vrste. Najveći pad zabilježen je kod vrabaca (Passeridae), kojih je 247 milijuna manje, zatim kod žute pastirice s 97 milijuna jedinki manje, čvoraka (Sturnus vulgaris) sa 75 milijuna jedinki manje i ševe (Alaudidae) koje je 68 milijuna primjeraka manje.
Europski autori studije procjenjuju da je od 1980. do 2017. godine došlo do pada u populaciji ptica između 17% i 19%, što je od 560 milijuna do 620 milijuna ptica manje. Ovaj dramatičan pad rezultat je promjena – rasta i pada broja jedinki – kod stotina pojedinih vrsta ptica. Kod ptičjih vrsta među kojima je zabilježen rast broja jedinki, procjena je da se radi o 340 milijuna više jedinki nego 1980. godine, a među vrstama kod kojih je zabilježen pad broja jedinki bilježi se 900 milijuna jedinki manje nego prije 40 godina. Treba primijetiti da na mali broj vrsta ptica koje se smatraju čestima otpada najveći dio gubitaka broja jedinki, a isto tako se najveći dio rasta broja jedinki ptica odnosi na samo osam ptičjih vrsta.
Najpogođeniji u ovom razdoblju u Europi je nekad vrlo rašireni vrabac (Passer domesticus) koji je izgubio 50% svoje populacije od 1980. i ukupno je sada 247 milijuna vrabaca manje nego prije 40 godina! Također, njegov bliski rođak poljski vrabac (Passer montanus) doživio je pad od 30 milijuna jedinki. Obje su ove ptičje vrste pogođene promjenama u poljoprivrednoj politici i upravljanju, no broj vrabaca opao je i u gradovima. Razlozi za pad u urbanim sredinama nisu jasni, ali mogli bi biti povezani s manjkom hrane, širenjem malarije i učincima zagađenja zraka. Broj čvoraka također je pao na poljoprivrednim zemljištima gdje su nekad bilo vrlo česti, ali ujedno doživljavaju veliki i još uvijek aktualan pad u urbanim područjima.
Kad usporedimo populacije prema staništima, najveći gubitak dogodio se među pticama poljoprivrednih zemljišta i travnjaka. Široko je prihvaćeno razmišljanje da su promjene u poljoprivrednim praksama, potaknute politikom, odgovorne za oštar pad broja divljih vrsta. Ovaj pad dogodio se prvo u državama zapadne Europe, a postoje i dokazi o padu broja ptica poljoprivrednih staništa u državama nakon što su ušle u EU te usvojile Zajedničku poljoprivrednu politiku.
Gledajući po skupinama, ptice selice kao što su brezov zviždak (Phylloscopus trochilus) i žuta pastirica (Motacilla flava) također su pretrpjele proporcionalno veći pad od drugih grupa, kao i ćurlini poput vivka (Vanellus vanellus) i kulika (Charadrius). Od 175 ptičjih vrsta kod kojih je zabilježen pad broja u populaciji, na osam vrsta – vrabac, žuta pastirica, čvorak, poljska ševa (Alauda arvensis), brezov zviždak, žutarica (Serinus serinus), juričica (Carduelis cannabina) i poljski vrabac – otpada čak 69% sveukupnog pada.
Kod 203 ptičje vrste zabilježen je rast populacije, od čega se na osam vrsta – grmuša (Sylvia atricapilla), zviždak (Phylloscopus collybita), kos (Turdus merula), palčić (Troglodytes hiemalis), češljugar (Carduelis carduelis), crvendać (Erithacus rubecula), golub grivnjaš (Columba palumbus) i plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) – odnosi 66% sveukupnog povećanja broja ptica. Razlozi za rast populacije nisu najjasniji – vjerojatno klimatske promjene igraju određenu ulogu kod nekih vrsta, no i drugi faktori poput hranjenja ptica u vrtovima mogli bi igrati ulogu.
Iako se veliki dio pada broja ptica dogodio u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća, u posljednjem desetljeću opadanje je usporilo. U Europskoj uniji Direktiva o pticama i Direktiva o staništima pružaju pravnu zaštitu za prioritetne vrste i staništa te su se pokazale korisne za ptičje vrste i pojačale su zaštitu staništa.
Primjerice, brojnost sedam vrsta ptica grabljivica je porasla posljednjih desetljeća nakon pojačane zaštite i smanjenja korištenja pesticida, kao i zahvaljujući pokretanju ciljanih projekata obnove vrsta. Bez ovih direktiva, nema sumnje da bi pad mnogih vrsta bio mnogo veći.
Međutim, rad europskih znanstvenika potvrđuje ranija istraživanja koja su ustanovila veliki gubitak u bioraznolikosti. Pad broja čestih i brojnih vrsta ptica pokazuje da je potreban daljnji konzervacijski rad širokih razmjera. Postoji hitna potreba očuvanja ptica povezanih s poljoprivrednim površinama, kao i ptica selica kroz njihova migratorna putovanja.
Pad broja čestih i brojnih vrsta ptica zabrinjavajući je jer implicira štetu počinjenu nad našim ekosustavima i njihovom funkcijom, ali potencijalno i uslugama ekosustava o kojima čovječanstvo ovisi. Velike promjene kod čestih vrsta ptica znači da promjene u njihovoj populaciji imaju velike implikacije po zdravlje naših ekosustava.
Fiona Burns, RSPB, glavna autorica studije: “Iduće godine UN-ova Konvencija za biološku raznolikost raspravit će budućnosti naše globalne bioraznolikosti i napraviti okvir koji će pozvati na pojačane konzervacijske aktivnosti koje bi išle prema sprečavanju izumiranja i oporavku brojnosti vrsta. Naša studija je poziv na buđenje s obzirom na vrlo stvarnu prijetnju izumiranja i na “tiho proljeće” bez ptičjeg pjeva te u potpunosti podržavamo snažni okvir koji bi konzervaciju stavio u središte svih globalnih planova”.
Dubravko Dender, stručni savjetnik za očuvanje ptica, udruga Biom: “Rezultatima ove studije doprinijeli su i podaci iz Hrvatske jer se i kod nas posljednjih nekoliko godina redovito prikupljaju podaci o čestim vrstama ptica. Na području Hrvatske podaci se prikupljaju na poljoprivrednim staništima na kojima obitava najveći broj čestih vrsta ptica. Rezultati studije jasno ukazuju da naša poljoprivredna politika, osim razvoju, treba biti usmjerena i k očuvanju živog svijeta na poljoprivrednim površinama, budući da Hrvatskoj tek predstoji intenziviranje poljoprivredne proizvodnje. Takav bi proces trebalo popratiti odgovarajućim mjerama kojima će se izbjeći njegove negativne posljedice na ptice i ostali živi svijet”.
Studija je izvedena prema podacima iz Pan-europske sheme monitoringa čestih vrsta ptica Europskog savjeta za prebrojavanje ptica i obaveznog izvještavanja država članica Europskoj komisiji prema europskoj Direktivi o pticama.
Cijelu studiju pročitajte na linku dolje:
