Bilo da ste odrasli na selu ili u gradu, vrabac je vjerojatno bio jedna od prvih ptica koju ste vidjeli.
Vrapci (Passer domesticus) se vrlo rijetko nalaze daleko od naselja. Njihovi su životi već jako dugo povezani s čovjekom, vjerojatno čak i nekoliko tisuća godina! Njihova povezanost s ljudima toliko je jaka da se ta veza vidi čak i u njihovom nazivu – domesticus znači domaći. Iako vrapci potječu iz Euroazije, trenutno ih se može naći po cijelom svijetu – gdje god ima ljudi, ima i vrabaca. Namjerno su ili slučajno uneseni na sve kontinente osim na Antarktiku.
Stvari koje vjerojatno niste znali o vrapcima:
- U svijetu postoji 28 vrsta vrabaca roda Passer, a 3 ih se može naći u Hrvatskoj! Imamo vrapca, znanog i kao vrabac pokućar (Passer domesticus), poljskog vrapca (Passer montanus) i španjolskog vrapca (Passer hispaniolensis). Svi oni žive u neposrednoj blizini ljudskih naselja, ali vrapci pokućari najviše ovise o čovjeku, jer se gnijezde gotovo isključivo u rupama zgrada (ostale vrste imaju različite stambene preferencije). Iako te tri vrste izgledaju vrlo slično, mužjake, osobito tijekom proljeća i ljeta, kada nose svoje gnijezdeće ruho, lako je razlikovati – ako znate što treba gledati. Infografika dolje pomoći će vam da ih prepoznate:
- Vrapci su često “podstanari” u većim ptičjim nastambama – vole graditi gnijezda u donjim dijelovima gnijezda velikih ptica poput roda, čaplji ili vrana.
- Vrapci su monogamni. Imaju samo jednog partnera za cijeli život, ali… Neki od njih varaju i povremeno se pare s drugim partnerima… Mužjaci vrapca žestoko čuvaju svoje partnerice kako ih drugi vrapci ne bi oteli.
- Promatranje ponašanja vrapca može predvidjeti vrijeme! Ako se vrapci stišaju, kupaju u prašini ili samo sjede, napuhani, u grmlju, vjerojatno će uskoro kišiti. Ako su veseli i glasni, vrijeme će sigurno biti dobro!
- Vrapci su vrlo društveni. Sve rade zajedno – zajedno cvrkuću, zajedno se kupaju, zajedno lete… Međutim, to ne znači da su uvijek prijateljski nastrojeni jedni prema drugima! I mužjaci i ženke bore se za dominaciju i mogu biti agresivni jedni prema drugima.
- Odrasli vrapci jedu uglavnom različite žitarice i otpatke iz čovjekove kuhinje, ali njihovi ptići trebaju malo životinjskih bjelančevina za rast, pa ih roditelji hrane kukcima i drugim malim beskralježnjacima.
Vrapci su jedna od najbrojnijih ptičjih vrsta pa se ne mogu smatrati ugroženima, ali njihova populacija se smanjuje. Tijekom posljednjih 40 godina njihov se broj u Europi smanjio za 247 milijuna! Zašto se to događa? Toliko je ljudi na svijetu, pa bi trebalo biti i mnogo vrabaca… ili ne bi?
Tri su glavna čimbenika koji doprinose smanjenju populacije vrabaca:
- Pesticidi – mnogi vrapci umiru ili obolijevaju zbog pesticida ili herbicida nakupljenih u usjevima.
- Moderne zgrade – brtvljenje praznina i različiti načini izgradnje krovova uklanjaju udubine i mjesta na kojima se vrapci mogu gnijezditi.
- Košnja travnjaka – iako se vrapci uglavnom hrane žitaricama, mali kukci i drugi beskralježnjaci važan su dio njihove prehrane dok othranjuju svoje ptiće. Košnja travnjaka uklanja mjesta na kojima insekti mogu živjeti i hraniti se.
Nisu vrapci jedina vrsta čiji je život isprepleten s čovjekovim. Brojne su biljke, ptice i beskralježnjaci koji su koevoluirali s ljudima. Pronašli su svoje niše – svoja mjesta u ekosustavu – u prostorima koje su stvorili ljudi. Na pitanje o mjerama očuvanja divljih vrsta, većina nas bi vjerojatno spomenula prirodne rezervate ili nacionalne parkove. Ali zaštita divljih vrsta nije uvijek u tome da ih ostavimo na miru. Na primjer, prekrasan cvijet velika sasa (Pulsatilla grandis) može rasti samo ako stoka pojede biljke koje bi je inače ugušile. Mnoge uobičajene vrste cvijeća, poput maslačka (Taraxacum officinale) ili tratinčice (Bellis perennis) rastu gotovo isključivo na našim travnjacima ili uz ceste – postale su ovisne o tome da ljudi kose travu i stoga stvaraju savršeno stanište za njihov rast. Neke grabljivice, na primjer eje, love uglavnom na otvorenim područjima, poput polja. No, baš kao i vrapci, mnoge od takvih vrsta su ugrožene i njihove populacije su u padu. Prijetnja ovdje nije u tome što ljudi mijenjaju okoliš – te su se životinje i biljke prilagodile ovom izmijenjenom okolišu. Toliko dobro su se prilagodile da često ne mogu preživjeti bez tih promjena. U čemu je onda problem? Problem je u tome što su ljudi u posljednjih nekoliko desetljeća drastično promijenili svoj način funkcioniranja. U mnogim je područjima tradicionalna poljoprivreda napuštena i zamijenjena industrijskom poljoprivredom. Ljudi su izumili otrovne kemikalije i uveli monokulture kako bi povećali urode. Zatvorili su krave, svinje i kokoši u kaveze kako bi povećali zaradu.
Nažalost, time ne samo da trujemo sebe i osuđujemo stoku na tužne i bolne živote, nego i eliminiramo prostor za mnoge različite divlje vrste.
Vrijedi zapamtiti da, iako opstanak mnogih biljaka i životinja ovisi o nama, mi također ovisimo o drugim vrstama. Ponekad veza nije tako očita kao što je, na primjer, s pčelama. Godine 1958. kineske su vlasti odlučile ubijati vrapce i druge ‘štetočine’ poput štakora i insekata. Pokazalo se da je štakore i kukce vrlo teško iskorijeniti, ali su milijuni malih ptica poubijani. Kakav je bio ishod? Kinu je pogodio nevjerojatno veliki broj skakavaca i drugih insekata koji se hrane biljkama. Kao rezultat toga, čak 45 milijuna ljudi umrlo je od gladi. Naposljetku, Kina je uputila peticiju drugim državama da im pošalju vrapce da pokušaju obnoviti svoju populaciju vrabaca! Na sreću, uspjelo je.
Kako možete pomoći vrapcima i drugim vrstama ovisnima o čovjeku?
- Ako ste poljoprivrednik, razmislite o tradicionalnijem pristupu. Ostavite grmlje i drveće između svojih polja – iznimno su važni za divlje vrste! Koristite ekološke načine zaštite usjeva od štetnika – ne samo vrapci, već i pčele i drugi insekti oprašivači bit će vam zahvalni. Neka vaša stoka slobodno hoda, također između stabala (mnogom cvijeću je potrebno nešto sjene da bi raslo, ali potrebne su im i krave da pojedu neke od većih biljaka!).
- Ako niste poljoprivrednik, razmislite o kupnji organskih proizvoda. Naši izbori utječu na proizvođače i zakonodavce. Možete potpisati i peticije koje imaju za cilj poboljšati stvari i podržati nevladine organizacije koje rade na zaštiti okoliša i divljih vrsta.
- Ako vaša kuća nema udubine pogodne za gniježđenje, možete objesiti kućice za ptice. Poljski vrapci će koristiti one koje objesite na drvo, ali vrapci pokućari bi radije da kućicu objesite na zid. Ali budite oprezni: nemojte je stavljati preblizu prozora! Vrapci su vrlo oprezni i mogu napustiti svoje gnijezdo ako ih ometaju pokreti iza stakla. Pravilna veličina kućice za ptice za vrapce je 34x15x15 cm, s promjerom ulaza 32-33 mm.
- Pokušajte posijati mješavinu trave i drugih biljaka i nemojte prečesto kositi travnjak. Pustite li ga da malo duže raste, imat ćete prekrasno cvijeće, pozvat ćete mnogo različitih kukaca u vrt, a mladi vrapci i druge ptice imat će dovoljno proteina za zdravi rast.
- Jeste li primijetili da se često čini kako živica cvrkuće? 😉 Vrapci se vole sakriti u gusto grmlje. Nemojte ih previše ošišati!
- Ako imate mačku, držite je kod kuće. Istraživanja su pokazala da mačke svake godine ubiju milijune ptica, ali i guštera i malih sisavaca. Grabežljivci su, naravno, dio svakog ekosustava, ali u prirodnim ekosustavima im ne pomaže hranjenje i liječenje od strane ljudi, stoga su manje učinkoviti i manje ih je. Štoviše, mačke se smatra invazivnom vrstom u većini njihovih trenutnih staništa, tako da nikada nisu bile dio ovih posebnih okruženja. Ako vam se čini okrutnim držati mačku kod kuće, možete je pokušati naučiti hodati na uzici poput psa – neke mačke zapravo uživaju u tome! Također biste joj trebali osigurati neke igračke i druge načine za trošenje energije i zadovoljavanje potrebe za lovom. Ako pustite svoju mačku da slobodno luta, sterilizirajte je.
- Nemojte uništavati gnijezda vrabaca i drugih ptica koje se gnijezde na kućama u slučaju da prave nered. Postoji mnogo rješenja da ptice i ljudi žive zajedno.
U nedjelju 20. ožujka obilježava se Dan vrabaca! Promotrite vrapce oko sebe. Koja vrsta vrapca živi u vašem dvorištu?
Nacrtala i napisala: Alicja Maciejewska
