Iako se površina šuma u EU-u u posljednjih 30 godina povećala, stanje tih šuma sve je lošije – stoji u novom izvještaju Europskog revizorskog suda „Financijska sredstva EU-a za bioraznolikost i klimatske promjene u šumama EU-a: pozitivni, ali ograničeni rezultati” gdje je analizirana strategija EU-a za šumarstvo za razdoblje 2014. – 2020. i ključne politike EU-a u tom području. Revizori dodatno ističu da je u područjima u kojima EU ima punu nadležnost Europska komisija mogla poduzeti snažnije mjere u pogledu zaštite šuma EU-a. Primjerice, moglo bi se učiniti više u pogledu borbe protiv nezakonite sječe i povećanja usmjerenosti mjera za šumarstvo u okviru ruralnog razvoja na bioraznolikost i klimatske promjene. Poručuju revizori i da su prakse održivog gospodarenja ključne za očuvanje bioraznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena u šumama. 
Šume i ostalo šumovito područje čine gotovo 180 milijuna hektara površine EU-a, čime pokrivaju 45% njegove ukupne kopnene površine. Prema podacima Eurostata površina šuma EU-a u razdoblju 1990. – 2020. povećala se za 10,2 milijuna hektara. Šume pokrivaju područja slična poljoprivrednim područjima te se njihova površina posljednjih 30 godina povećava. Iznos financijskih sredstava izdvojenih iz proračuna EU-a za šumska područja mnogo je manji od iznosa izdvojenog za poljoprivredu – riječ je o manje od 1 % proračuna ZPP-a – te su sredstva usmjerena na pružanje potpore za mjere očuvanja te potpore za sadnju i obnovu šumskih zemljišta.
Revizori imaju niz primjedbi na strategiju i politike:
– Za mnoga područja mreže Natura 2000 koja je Sud obuhvatio revizijom nisu utvrđene konkretne mjere očuvanja za šumska područja.
– Cilj je Uredbe o drvnoj sirovini spriječiti nezakonitu sječu u EU-u, a Sud je utvrdio da Komisija nije analizirala kvalitetu provjera domaćih gospodarskih subjekata koje provode države članice niti je preispitala njihove definicije nezakonite sječe.
– Komisija ne upotrebljava daljinsko istraživanje na dosljedan način iako ono ima veliki potencijal za isplativo praćenje velikih područja
– EU u svojim politikama o klimatskim promjenama u sve većoj mjeri uzima u obzir šume. Zabrinutost zbog klimatskih promjena u šumama izražava se i u Direktivi o obnovljivoj energiji i u Uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu. Međutim, pitanja kao što su prilagodba šuma klimatskim promjenama i uspostava ekoloških ograničenja u pogledu uporabe šuma za energiju razrađena su u manjoj mjeri.
– Na napore koji se ulažu u uvođenje biogospodarstva i provedbu jasnije usmjerene strategije prilagodbe klimatskim promjenama utječu ograničeno znanje i informacije
– EU usmjerava financijsku potporu za šumarstvo uglavnom preko Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Financijska sredstva potrošena za mjere za šumarstvo u praksi čine 3% svih sredstava potrošenih za ruralni razvoj. Jedan je od uvjeta za primanje financijskih sredstava iz EPFRR-a da gospodarstva čija veličina premašuje određenu veličinu utvrđenu na razini pojedinačne države članice trebaju imati plan gospodarenja šumama ili ekvivalentan dokument, u skladu s održivim gospodarenjem šumama. Sud je utvrdio da se samom izradom plana gospodarenja šumama pruža malo jamstvo da su financijska sredstva za ruralni razvoj namijenjena aktivnostima koje su održive za okoliš.
– Razlog za malen učinak mjera ruralnog razvoja na bioraznolikost šuma i otpornost na klimatske promjene djelomično leži u skromnoj količini sredstava utrošenih za šume i nedostacima u načinu na koji su oblikovane mjere
Revizori donose niz preporuka:
– Potrebno je povećati doprinos bioraznolikosti i borbi protiv klimatskih promjena u šumama.
– Komisija bi trebala izraditi i primijeniti akcijski plan za: (a) preispitivanje donošenja i primjene mjera očuvanja šuma unutar EU-a; (b) prikupljanje i širenje znanja među državama članicama o prilagodbi šuma klimatskim promjenama, u skladu s novom strategijom EU-a za prilagodbu. Preporučeni rok provedbe: 2023.
– Potrebno je pojačati borbu protiv nezakonite sječe i stoga bi Komisija trebala: (a) procijeniti potencijal za iznošenje zakonodavnih prijedloga u svrhu jačanja svojeg pregleda provjera koje države članice provode u vezi s Uredbom o drvnoj sirovini; (b) proširiti mjeru u kojoj upotrebljava geoprostorne obavještajne podatke, uključujući uporabu tehnika za daljinsko istraživanje u svrhu boljeg jamčenja usklađenosti sa zahtjevima EU-a o gospodarenju šumama i nezakonitoj sječi, te promicati njihovu uporabu u državama članicama. Preporučeni rok provedbe: 2023.
– Mjere za šumarstvo u okviru ruralnog razvoja potrebno je bolje usmjeravati na bioraznolikost i klimatske promjene i u tom bi smisla Komisija trebala zajamčiti: (a) da se financirane mjere u šumarstvu provode u skladu s održivim gospodarenjem šumama; (b) da raspolaže relevantnim informacijama koje joj omogućuju procjenu doprinosa mjera za šumarstvo financiranih sredstvima EU-a bioraznolikosti te prilagodbi klimatskim promjenama u šumama i njihovu ublažavanju
