Okolišne udruge ističu da su postupci procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te sustav ublažavanja utjecaja sagrađenih zahvata, nedovoljno učinkoviti, stoji u Izvješću Pučke pravobraniteljice
Ekološka svijest i okolišni aktivizam jačaju, što se vidi u pritužbama građana, inicijativa i udruga, napomenula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u izvješću za 2019. godinu.
Izvješće Pučke pravobraniteljice donosi analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, preporuke za poboljšanje nadležnim tijelima te se dostavlja Hrvatskom saboru. U dijelu izvješća posvećenom pravu na zdrav život stoji: “Okolišne udruge ističu da su postupci procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te sustav ublažavanja utjecaja sagrađenih zahvata, nedovoljno učinkoviti.”
Pučka pravobraniteljica također u nastavku izvješća bilježi da “u postupcima procjene utjecaja na okoliš nije omogućeno sudjelovanje javnosti u ranijoj fazi, odnosno kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola”.
Pravo okoliša u sudskoj praksi
Između ostalog, u izvješću pučke pravobraniteljice o pitanjima zaštite okoliša i prirode stoji: “Sudski postupci dugo traju, a praksa pokazuje da sudovi ne odlučuju ni o prijedlozima okolišnih udruga o odgodnom učinku tužbe niti donose privremene mjere važne za očuvanje ustavnih vrednota okoliša, prirode i zdravlja.”
Među 133 preporuke državnim institucijama u izvješću stoji preporuka Pravosudnoj akademiji da u program edukacije pravosudnih dužnosnika uvrsti pravo okoliša.
Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2019. zabilježilo je otežani pristup informacijama o zaštiti okoliša: “Ograničeno je i pravo na pristup informacijama zbog nepotpunih službenih stranica MZOE-a i DIRH-a, dok Hrvatska banka za obnovu i razvitak odbija dostaviti informacije o kreditima za obnovu i razvoj unatoč odlukama Povjerenika za informiranje, koje su potvrdili Vrhovni i Ustavni sud.”
Ograničeno pravo na pristup informacijama
Pritom treba podsjetiti da je u 2019. promijenjen izgled internet stranica Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) i Državnog inspektorata (DIRH), pa nove stranice MZOE-a nisu prikazivale informacije o zahvatima na pregledan način dok stranice Državnog inspektorata nisu sadržavale potrebne kontakt informacije o inspektorima i načinu prijave uočenih nepravilnosti u prirodi i okolišu.
Problemi na koje Biom upozorava također su uvršteni u izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu, koje bilježi: “Udruge navode i kako se ne nadziru ribnjaci nad kojima je zabranjen lov ptica preletnica, da stradavaju strogo zaštićene i nelovne ptice, da se okoliš kontaminira olovnom sačmom te ukazuju na deset slučajeva namjernog trovanja životinja u kojima su stradali i strogo zaštićeni orlovi i supovi.”
Iz Izvješća Pučke pravobraniteljice vidljivo je da ova važna neovisna institucija prepoznaje ulogu i doprinos civilnog društva, te svakako treba pozdraviti pozornost posvećenu konkretnim problemima u zaštiti prirode i okoliša.
Izvješća Pučke pravobraniteljice je ovdje.
