Udruga BIOM je sudski poništila rješenje kojim je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike htjelo osloboditi investitora obveze izrade studije utjecaja na okoliš
Visoki upravni sud je poništio rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) da za vjetroelektranu Vrataruša II, snage 24 MW, koja se planira kraj grada Senja, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i da nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Presudom Visokog upravnog suda iz srpnja 2020., koja je tužitelju Udruzi BIOM dostavljena ovoga tjedna, okončan je gotovo tri godine dug spor između BIOM-a i MZOE-a.
Da podsjetimo, BIOM je krajem 2017. podnio tužbu protiv rješenja MZOE za Vratarušu II. koja je odbijena presudom Upravnog suda u Rijeci. Nakon toga je BIOM uložio žalbu na presudu riječkog suda Visokom upravnom sudu. Žalba je nakon dvije godine riješena u korist Udruge BIOM.
Bjeloglavi supovi i suri orlovi
BIOM je na obje sudske instance ukazivao na značajne nedostatke u provedenim postupcima ocjene utjecaja za Vratarušu II., osobito na činjenice da nisu točno utvrđeni mogući utjecaji vjetroelektrane na bjeloglave supove i sure orlove, koji se gnijezde ili se hrane na planiranoj lokaciji vjetroelektrane. Radi se o strogo zaštićenim pticama i rijetkim grabljivicama čija populacija stagnira u Hrvatskoj.
Visoki upravni sud je potvrdio argumentaciju BIOM-a da nisu ocijenjeni kumulativni utjecaji vjetroelektrane Vrataruša II. sa susjednom vjetroelektranom Senj koja se nalazi na dva kilometra zračne udaljenosti. Prema zaključku Visokog upravnog suda, navedeni nedostatak, na koji je BIOM ukazivao još u tužbi, propustio je ispraviti prvostupanjski sud. Također, Visoki upravni sud je utvrdio da nisu točni navodi Ministarstva kako su ipak ocijenjeni kumulativni utjecaji, unatoč ponovljenim tvrdnjama predstavnika Ministarstva u parnici.
Iz BIOM-a ističu da su uz MZOE na sudu morali pobijediti i veliki odvjetnički ured iz Zagreba koji je zastupao investitora i zbog čega je udruga bila izložena riziku velikih novčanih troškova u slučaju da izgubi parnicu, što se na sreću nije dogodilo.
Kao i u slučaju vjetroelektrane Krš-Pađene
Paralelno s ovom parnicom, BIOM je za Vratarušu II. morao voditi postupak protiv MZOE-a i pred Povjerenikom za informiranje. Kao i u slučaju vjetroelektrane Krš-Pađene, MZOE je odbijao dostaviti stručna mišljenja svojih tijela te je prvo odbio postupiti po rješenju Povjerenice za informiranje, a zatim je tužio povjerenicu pred Visokim upravnim sudom i izgubio.
“Sve naše argumente koje smo predali nakon što su nam temeljem rješenja Povjerenice dostavljena mišljenja stručnih tijela MZOE, Upravni sud u Rijeci je odbio kao nepravovremene, iako stvarno nismo imali mogućnost da ih ranije iznesemo, budući da nam je MZOE odbijao dostaviti te dokumente. Na to smo više puta ukazali sudu u Rijeci, a na što se taj sud oglušio”, kaže Gligor Radečić, pravnik u Udruzi BIOM.
“Zadovoljni smo ovom presudom, ali nas žalosti što isti ovi argumenti u pravilu ne prolaze na našim sudovima, zbog čega smo se i morali obratiti Europskoj komisiji, koja je onda umjesto naših sudova morala sankcionirati hrvatske propuste u ocjeni utjecaja vjetroelektrana”, kaže Željka Rajković, direktorica Udruge BIOM.
“Naš cilj nije zaustaviti investicije u obnovljive izvore energije već osigurati pravilne i zakonite postupke ocjene utjecaja u kojima se ne pogoduje investitorima na štetu prirode. Ako se opetovano zanemaruje svrha ovih postupaka i dopušta da se projekti “puštaju” na temelju podataka upitne kvalitete, ove postupke se svodi na samo još jedan birokratski korak koji investitori moraju zadovoljiti”, zaključuje Željka Rajković, direktorica Udruge BIOM.
