Organizacije civilnog društva su i u 2021. godini ukazivali na slučajeve povrede prava reguliranih Aarhuškom konvencijom: pravo na pristup okolišnim informacijama, pravo na sudjelovanje javnosti u okolišnim pitanjima i pravo na pristup pravosuđu
Značajna prekretnica u razvoju ljudskih prava dogodila se u listopadu 2021. godine kada je Vijeće za ljudska prava UN-a usvojilo rezoluciju kojom se po prvi puta na međunarodnoj razini prepoznaje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo, ističe se u nedavno objavljenom izvješću Pučke pravobraniteljice za 2021. godinu. Iako preko 80% država članica UN-a ovo pravo već priznaje u nacionalnim propisima, među kojima je i RH, rezolucija bi trebala potaknuti njegovo univerzalno prepoznavanje u ustavima, zakonodavstvu i regionalnim ugovorima za zaštitu ljudskih prava.
Podsjećamo, najveće svjetsko partnerstvo u zaštiti prirode BirdLife International, čiji je partner u Hrvatskoj udruga Biom, povelo je kampanju #1Planet1Right posvećenu ustanovljenju ovog novog ljudskog prava i 22. travnja 2020. na 50. godišnjicu obilježavanja „Dana planeta Zemlje“ u otvorenom pismu od glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa je BirdLife zatražio da UN napravi hrabar korak i proglasi pravo na zdravi prirodni okoliš jednim od osnovnih ljudskih prava.
Kako stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice, u RH je pravo na zdrav okoliš zaštićeno Ustavom, u kojem se u Glavi III. (Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda) u čl. 70. određuje da svatko ima pravo na zdrav život i da država osigurava uvjete za zdrav okoliš te da je svatko dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Institucija pučke pravobraniteljice je u veljači 2021. godine podnijela Hrvatskom saboru, ujedno i s ciljem promocije ovog ustavnog prava, posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19.
Kod utvrđivanja i saniranja onečišćenja okoliša i prirode bitnu ulogu imaju različite inspekcije, najčešće inspekcija zaštite okoliša, zaštite prirode, sanitarna, građevinska, vodopravna, šumarska te lovna, koje postupaju u okviru svoga djelokruga rada.
Prema podacima DIRH-a, 2021. godine inspekcija zaštite okoliša u sedam slučajeva je utvrdila neprovođenje mjera zaštite propisanih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Proveden je jedan nadzor nad ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i četiri kontrolna nadzora.
Inspekcija zaštite prirode provela je 44 nadzora vezano za postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM) te je podnijela tri optužna prijedloga zbog prethodno neizvršenog OPEM-a.
Udruge su obavijestile instituciju pučke pravobraniteljice o slučajevima nezakonitog uspostavljanja lovišta na ribnjacima, korištenja olovne sačme u močvarnim staništima, trovanja te slučajnog ulova/prilova ugroženih i zaštićenih morskih vrsta, navodeći da ove slučajeve nadležne inspekcije nisu dostatno nadzirale.
Organizacije civilnog društva (OCD) kontinuirano obavještavaju Pučku pravobraniteljicu o provedbi Aarhuške konvencije pa su i u 2021. godini ukazivali na slučajeve u kojima ističu da su povrijeđena konvencijom regulirana prava: pravo na pristup okolišnim informacijama, pravo na sudjelovanje javnosti u okolišnim pitanjima i pravo na pristup pravosuđu.
Primjerice, organizacije civilnog društva navode da im nisu bili dostupni dokumenti vezani uz okolišne postupke: procjena utjecaja na okoliš (PUO), ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) i strateška procjena utjecaja zahvata na okoliš (SPUO). U Izvješću pučke pravobraniteljice stoji kako OCD-i navode da im je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) uvjetovalo pristup informacijama dokazivanjem pravnog interesa temeljem čl. 84. st. 1. ZUP-a, što je protivno pravu na sudjelovanje javnosti u okolišnim pitanjima.
Organizacije civilnog društva, stoji u Izvješću, ističu i da sudjelovanje javnosti nije omogućeno u posljednjoj fazi zahvata vezano za postupke izdavanja lokacijske i građevinske dozvole u kojima zainteresirana javnost ne može sudjelovati kao stranka u postupku, budući da čl. 94. Zakona o prostornom uređenju građanima omogućuje sudjelovanje u javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana, no ne omogućuje podnošenje redovnog ni izvanrednog pravnog lijeka protiv usvojenog plana.
Udruge za zaštitu okoliša i prirode, zabilježeno je u Izvješću, također ukazuju na slučajeve u kojima je inspekcija zaštite okoliša investitoru naložila provođenje okolišnog postupka za zahvat koji je u tom trenutku već bio izveden. Ukazuju i na nedovoljno korištenje instituta privremene mjere zabrane zahvata koji utječu na okoliš ili prirodu, do okončanja upravnog spora. Primjerice, presuda kojom je poništeno rješenje sadašnjeg MINGOR-a za iskapanje sedimenta iz Drave, donesena je godinu i pol nakon početka zahvata, a u trenutku donošenja presude iskapanje je već bilo provedeno i šteta učinjena budući da nije bila izdana privremena mjera zabrane zahvata do okončanja spora.
U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. navodi se preporuka Pravosudnoj akademiji da provodi edukacije sudaca iz okolišnog prava.
Pučka pravobraniteljica je 13. travnja 2022. održala predstavljanje izvješća za organizacije civilnog društva. Pozdravljamo takvu praksu koja ukazuje na razumijevanje važnosti partnerskog odnosa između institucije Pučke pravobraniteljice i organizacija civilnog društva.
Obzirom na situaciju u kojoj se danas nalaze OCD-i, suočeni sa sustavnim pokušajima ograničavanja njihovog djelovanja na području obrane ljudskih prava, ohrabrujuća je činjenica da jedna državna institucija prepoznaje situaciju i podržava branitelje ljudskih prava u svojim nastojanjima.
