Udruga Biom želi podsjetiti da je projekt vjetroelektrane Krš-Pađene i s aspekta zaštite okoliša godinama guran u sumnjivim okolnostima
Mnogo je toga proteklog tjedna objavljivano u javnosti (Slobodna Dalmacija, Novosti, Večernji list, 24 sata, Index, Jutarnji list…) povodom istrage kriminala u vezi s vjetroelektranom Krš-Pađene, u kojoj se sumnjiče državna tajnica u Ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac, poduzetnik Milenko Bašić iz BiH i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković.
Taj slučaj, po medijskim napisima, mogao bi se pokazati kao jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti Hrvatske, teška više od 1,9 milijardi kuna.
Tim povodom udruga Biom želi podsjetiti da je taj projekt i s aspekta zaštite okoliša godinama guran u sumnjivim okolnostima. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u jednom trenutku poništilo vlastito rješenje kojim se traži novo istraživanje utjecaja vjetrolektrane, te u neobičnom preokretu izdalo novo rješenje u kojem tvrdi da za tu vjetroelektranu nije potrebna nova studija, iako se rješenje temelji na zastarjelim podacima.
Trojni potpis
To novo rješenje kojim se investitor oslobodio obveze izrade studije doneseno je protivno mišljenjima Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode te je temeljeno na argumentima koje je ponudilo odvjetničko društvo koje je zastupalo investitora.
Pritom je posve neobična činjenica da to novo rješenje nije potpisao službenik ministarstva kojemu je to struka, sukladno normalnoj proceduri, već čak tri osobe na najvišim političkim pozicijama u ministarstvu – ministar, državni tajnik i voditelj pravne službe!
S time da treba upozoriti i da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja započelo postupak izdavanja lokacijske dozvole prije nego što je doneseno rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, što je nezakonito.
Veo tajne
Sumnju je već izazvao veo tajne kojom je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pokušalo ogrnuti taj projekt, pa je čak (neuspješno) tužilo povjerenicu za informiranje Upravnom sudu kad je donijela rješenje da MZOE mora udruzi Biom dostaviti podatke o Krš-Pađene.
Ni spor koji je bila 2017. pokrenula Zelena akcija nije nimalo utjecao na VE Krš-Pađene – ona se počinje graditi početkom 2019. i završava početkom 2020.
Velik je novac u pitanju: Prema medijskim napisima, istražitelji sumnjaju da je Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto.
Upozorenje Europske komisije
Temeljem informacija koje smo prikupili, Europska je komisija 2019. počela istraživati sustavne probleme prilikom okolišnih postupaka vezanih za vjetroelektrane. U svibnju 2020. pokrenula je prvi službeni korak u postupku protiv Republike Hrvatske pri čemu EK upozorava da RH sustavno loše primjenjuje Direktivu o staništima i da postoje problemi vezani uz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Prošle godine je Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) potvrdila Udruzi Biom da je trgovačkom društvu C.E.M.P. u 2019. godini odobrila kredit u iznosu od 590 milijuna kn (80.000.000 EUR) radi financiranja dovršenja izgradnje vjetroparka Krš-Pađene. Taj potez državne razvojne banke u neskladu je s uobičajenom praksom velikih europskih banaka, poput Europske investicijske banke, koja ne ulazi u financiranje projekata koji ne zadovoljavaju najviše okolišne standarde i protiv kojih postoji snažan otpor organizacija za zaštitu okoliša. Takav stav potvrdili su nam iz Europske investicijske banke.
Udruga Biom priopćenjem je u srpnju prošle godine izrazila zabrinutost zbog odluke HBOR-a o financiranju izgradnje vjetroparka Krš-Pađene, s obzirom na to da se radi o projektu protiv kojega je u trenutku odobrenja kredita bio još uvijek otvoren sudski postupak na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske te koji je bio jedan od povoda da je, u konačnici, Europska komisija pokrenula postupak protiv RH.
Vjetroelektrana Senj gradi se bez ikakve dozvole za okoliš
Tvrtka C.E.M.P. je nakon tog našeg prošlogodišnjeg priopćenja o odluci HBOR-a zahtijevala od udruge Biom da ukloni svoju objavu. Kad je je Biom odbio taj zahtjev, tvrtka C.E.M.P je pokrenula tužbu “za vrijeđanje ugleda i dobrog glasa” protiv udruge Biom, koja još uvijek traje. Formalni vlasnik tvrtke C.E.M.P. je, podsjetimo, tvrtka Lager, čije su sjedište u Donjem Stupniku koncem prošlog tjedna pretresali policijski istražitelji kad je zbog uhićenja visokopozicioniranih osoba “afera vjetroelektrana” dospjela u žižu interesa šire javnosti.
Zaključno ukazujemo da vjetroelektrana Krš-Pađene ipak nije druga najveća investicija u Hrvatskoj iza Pelješkog mosta, već je to vjetroelektrana Senj za koju nije izdana nikakva zakonita dozvola za okoliš i koja se usprkos tome i dalje gradi i radi čega zajedno sa udrugama Sunce i Zelenom akcijom već dvije godine vodimo spor protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
