Dosadašnji odnos prema vranama zanemaruje sve po ljude pozitivne aspekte koje sive vrane imaju na gradski okoliš
Iako smo mnogo puta u prošlosti bili svjedocima ignoriranja struke prilikom donošenja odluka, proteklih nekoliko mjeseci u Zagrebu se dogodio civilizacijski iskorak! Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka-Jug, u koju pripadaju i velike zelene površine jezera Jarun, vođeno stručnim mišljenjem Udruge Biom na svojoj sjednici održanoj u veljači odustalo je od provođenja neprikladnih mjera rezanja grana i uklanjanja gnijezda, te je odlučilo usmjeriti aktivnosti prema edukaciji građana i stvaranju uvjeta za nesmetan suživot ptica i ljudi.
Potom je Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Skupštine Grada Zagreba na sjednici održanoj 10. ožujka usvojio zaključke utemeljene na mišljenju Udruge Biom, koje smo rado izložili članovima Odbora. Tragom zaključka skupštinskog odbora očekujemo novu eru u očuvanju i poticanju urbane bioraznolikosti naše metropole, a nadamo se da će primjer dobre prakse uskoro prihvatiti i drugi gradovi diljem Hrvatske.
Posljedično nizu utjecaja, u urbanim područjima Hrvatske svoja staništa pronalazi sve veći broj sivih vrana, ali i gačaca koji su izvorno prehranom vezani uz poljoprivredna područja. Suživot ljudi i ovih ptica posljednjih godina opterećen je nizom predrasuda. Primjerice, prošle godine bili smo svjedoci povećanog broja dojava agresivnog ponašanja vrana u osjetljivo doba godine kada imaju ptiće koji još ne mogu letjeti. U situaciji kada ptice doživljavaju da im je ugrožen ptić poletarac koji se nalazi u gnijezdu ili na tlu, štite ga zalijetanjem prema ljudima i životinjama kako bi odagnali potencijalnu prijetnju. Naravno, ljudska vrsta je u prirodnom poretku daleko jača od vrana i ti naleti ptica samo su način odvraćanja. U takvim je situacijama ključno zadržati smirenost, mahati rukom iznad glave i udaljiti se od ptice. Iako ne predstavljaju stvarnu prijetnju građanima, ovakvi događaju mogu biti neugodni i zastrašujući te uslijed bijega od vrane može doći do ozlijede. Problem je dodatno potenciran od strane medija koji su, umjesto na savjete građanima u slučaju takvog susreta s vranom, naglasak stavljali na senzacionalizam te širenje paničnog straha od ove vrste.
Dosadašnji odnos prema vranama također zanemaruje sve po ljude pozitivne aspekte koje sive vrane imaju na gradski okoliš, jer su vrane, primjerice, predatori glodavaca i kukaca, a hrane se i strvinama, te time predstavljaju prirodnu “službu dezinsekcije i deratizacije”.
Godinama se u Zagrebu provodi praksa smanjivanja mogućnosti gniježđenja vrana metodom uklanjanja gnijezda i rezanja grana na kojima se vrane gnijezde. Ta je praksa u sezoni gniježđenja nezakonita, ali je i neučinkovita jer se uklanjanjem gnijezda postiže samo produljenje sezone gniježđenja. Naime, vrana će se, suočena s gubitkom gnijezda, preseliti na drugo stablo i na njemu ponovno započeti gniježđenje. Ova neracionalna i ekonomski neisplativa praksa započeta je i ove godine, na što je Udruga Biom reagirala iskazivanjem stručnog mišljenja dostupnog svim zainteresiranim dionicima.
Udruga Biom pritom je upozorila da tradicionalan način na koji se uspostavljaju i održavaju zelene površine u urbanim dijelovima Zagreba i drugih gradova često pogoduju upravo vranama. Veći razmak stabala, zanemariva količina grmlja i prekomjerna košnja travnjačkih površina, pretvorili su većinu gradskih zelenih površina u optimalna staništa za gniježđenje vrana.
“Ključno je prilagoditi pristup upravljanju zelenim površinama kako bi se promovirao mozaičan krajolik, tj. ravnomjerna raspodjela grmlja, otvorenih travnjaka i drveća, te time smanjila količina pogodnog staništa za sivu vranu, a povećala količina pogodnih staništa za različite druge vrste ptica, ali i druge sastavnice urbane bioraznolikosti”, ističe Iva Šoštarić iz Udruge Biom.
