Prijedlog pravilnika dopušta ribnjacima da dobiju potporu za štete od ptica i da istovremeno organiziraju lov koji uznemiruje ptice, što je nedopustivo
Udruga Biom je putem servisa e-Savjetovanje uputila svoje komentare Prijedloga pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima.
Pravilnik regulira dodjelu novčanih sredstava korisnicima koji trpe štetu na ribljem fondu u šaranskim ribnjacima, a koju uzrokuju strogo zaštićene vrste ptica. Smatramo kako je važno da postoji sustav potpore za štete nastale od strogo zaštićenih vrsta jer se time omogućava suživot ptica i čovjeka te opstanak ugroženih vrsta. No, navedeni Pravilnik ne rješava glavne probleme štete na ribama u šaranskim ribnjacima, a u nekim dijelovima i ugrožava strogo zaštićene vrste ptica koje obitavaju na njima.
Pet naših najvažnijih komentara Pravilnika:
1. Pravilnik dopušta da ribnjačarstva istovremeno dobivaju potpore za štete od vrsta i organiziraju lov na ribnjaku, što smatramo nedopustivim
Lov na ribnjacima uznemiruje upravo one strogo zaštićene vrste ptica zbog kojih se potpora dobiva, a u svrhu njihovog nesmetanog obitavanja na ribnjacima. Šaranski ribnjaci izuzetno su važna područja za gniježđenje, hranjenje i odmor ptica tijekom migracije. Oni su i dio ekološke mreže Natura 2000, kao područja očuvanja značajna za ptice. Samo jedan primjer je ribnjak “Jelas polje”, na kojem obitava više od 40 vrsta ptica koje su ciljne vrste očuvanja za to područje ekološke mreže. Umjesto lova, potrebno je poticati korištenje neinvazivnih mjera zaštite riba koje ne uključuju uznemiravanje svih ptica, uključujući i one zbog čijih mogućih šteta ribnjačari i dobivaju potpore. Uostalom, namjerno hvatanje, ubijanje ili uznemiravanje svih vrsta ptica iz prirode koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode.
2. Propustilo se riješiti glavno pitanje nastanka šteta na ribnjacima
Ovaj Pravilnik predviđa naknadu štete od strogo zaštićenih vrsta, no to nisu vrste koje najčešće uzrokuju štete na ribnjacima. Veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i siva čaplja (Ardea cinerea) vrste su koje su se u nedostatku boljih prirodnih staništa morale okrenuti ribnjacima kao izvoru hrane, te najčešće baš zbog njihovog hranjenja nastaju ekonomske štete na ribnjacima. Predlažemo da se Pravilnik izmijeni tako da je moguće ostvariti potporu i za štete koje uzrokuju životinjske vrste koje nisu strogo zaštićene.
3. Pravilnik ne uzima u obzir potrebu za praćenjem stanja strogo zašitćenih vrsta ptica na ribnjacima
Smatramo neophodnim propisivanje obveze i načina praćenja stanja (monitoringa) strogo zaštićenih vrsta na ribnjacima. Ti podaci su neophodni za upravljanje populacijama tih vrsta ptica i iznimno su bitni za informirano odlučivanje vezano za buduće potpore. Naime, praćenjem stanja strogo zaštićenih vrsta će se moći ocijeniti u kojoj mjeri dobivene potpore pridonose očuvanju tih vrsta na području ribnjaka. Praćenje stanja ne mogu provoditi sami ribnjačari, već je potrebno da ga provode stručne i ovlaštene osobe.
4. Kontrola na terenu
Pravilnik predviđa da kontrolu na terenu provode samo zaposlenici Uprave za ribarstvo, no zalažemo se da u kontrolu trebaju biti uključeni i inspektori zaštite prirode – budući da je riječ o šteti od strogo zaštićenih vrsta i da su upravo oni obučeni za prepoznavanje strogo zaštićenih vrsta ptica.
5. Oduzimanje potpore
Smatramo kako se potpora korisnicima treba oduzeti u slučaju bilo koje kontrole koja utvrdi da su ptice uznemiravane na ribnjacima, a pogotovo ako se utvrdi ilegalni lov ptica na ribnjaku. Prema istraživanju Mikuške i sur. (2014), pregledom ulova ptica močvarica na dva ribnjaka u Hrvatskoj utvrđeno je da strogo zaštićene vrste ptica čine prosječno 16% ulova, a po pojedinom lovnom danu udjel strogo zaštićenih vrsta ptica može porasti i preko 60%. Podsjećamo da je lov na strogo zaštićene vrste zabranjen! Stoga, prilikom dodjeljivanja i kontrole potpore treba uzeti u obzir i kontrole koje su obavile druge službe – policija, inspektori Državnog inspektorata ili čuvari prirode javnih ustanova za zaštitu prirode. Isto tako, smatramo da se potpora treba oduzeti korisniku u slučaju da odbije pristup ribnjaku stručnim osobama koje na njemu provode monitoring vrsta.
Pozivamo vas da podržite naše komentare na e-savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje je još u tijeku!
