Udruge za zaštitu prirode, stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Povjerenica za informiranje i Pučka pravobraniteljica ukazali na nepravilnosti u prijedlogu Zakona o lovstvu – komentari odbijeni!
Unatoč brojnim upozorenjima Bioma i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, saborski zastupnici će danas u Saboru potvrditi da javnost nema pravo pristupa informacijama koje se odnose na upravljanje općim dobrom i da je olovna sačma u hrani prirodna stvar.
Najveći problemi u novom Zakonu za ove udruge su što se javnosti zabranjuje pristup informacijama o lovstvu i to što i dalje nije moguće kazniti one koji love olovnom sačmom na močvarnim staništima.
Udruge su pripremile amandmane za ove dvije sporne stvari, no šanse da uspiju skupiti potrebnu većinu u Saboru su male ili nikakve.
Da podsjetimo, prije dvije godine Europska komisija je protiv Hrvatske pokrenula postupak jer (još uvijek) važeći Zakon o lovstvu nije usklađen s direktivama EU o prirodi, zbog čega se pristupilo izradi novog Zakona. Javna rasprava o novom Zakonu je provedena prije godinu i pol dana i tada su svi komentari pravnih stručnjaka i organizacija za zaštitu prirode odbijeni.
Novi Zakon kaže da javnost nema pravo znati kako se lovi u Hrvatskoj jer je potrebno zaštiti komercijalne interese lovaca. Da je ovo protivno Ustavu, međunarodnim ugovorima i hrvatskim zakonima, ukazivali su zadnjih godinu i pol dana stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Povjerenica za informiranje, a kasnije i Pučka pravobraniteljica – međutim, ništa nije pomoglo.
Osim toga, u novom Zakonu je ostala rupa iz postojećeg kojim se zaobilazi zabrana lova na slatkovodnim ribnjacima pod izlikom da su ribnjaci samo uzgajališta divljači zbog čega svake godine strada između tri do četiri tisuće strogo zaštićenih ptica. Udruge ističu da bi lov na ribnjacima trebao biti zabranjen bez iznimke jer je riječ o mjestima za proizvodnju hrane kao i da su slatkovodni ribnjaci važna staništa ptice. U pravilu na ribnjacima ne postoji uzgoj divljači već samo lov prilikom kojega nije moguće razlikovati pticu koja je lovna vrsta od zaštićene.
Hrvatska se prije 8 godina obvezala da će zabraniti uporabu olovne sačme na ribnjacima, propisala je zabranu pravilnikom i onda u važećem Zakonu, i sada ponovno, zaboravila propisati da će kazniti one koji prekrše tu zabranu.
Udruge upozoravaju da upotrebom olovne sačme u močvarnim staništima kao što su i ribnjaci dolazi do kontaminacije okoliša olovom i olovnim spojevima pri čemu od akutnog trovanja stradaju ptice i druge divlje životinje i najvažnije – olovna sačma je opasnost za ljudsko zdravlje budući da je kontaminacijom olovom zahvaćena i riba namijenjena ljudskoj prehrani koja se uzgaja na ribnjacima.