S oko 120.000 terenskih volontera iz svih europskih zemalja, među kojima su i članovi udruge Biom, EBBA2 jedan je od najvećih projekata građanske znanosti o biološkoj raznolikosti u povijesti
Potreba za ažurnim informacijama o rasprostranjenosti i brojnosti ptica u Europi bila je očita prije deset godina kada je EBCC odlučio pokrenuti projekt drugog europskog atlasa ptica gnjezdarica (EBBA2). EBBA2 temelji se na svom prethodniku, ‘EBCC atlasu europskih ptica gnjezdarica’, objavljenom 1997. na temelju podataka iz 1980-ih. EBBA2 kombinirao je visoke znanstvene standarde s pristupom građanskoj znanosti za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i brojnosti svih vrsta ptica u Europi, kao i za dokumentiranje promjena od prvog atlasa.
Tijekom razdoblja terenskog rada 2013–2017. EBBA2 zabilježio je 539 autohtonih vrsta ptica koje gnijezde u Europi, od kojih je 59 uglavnom koncentrirano u Europi (gotovo endemične), a 40 vrsta koje se mogu naći samo u Europi (endemske). Malo je vrsta tako raširenih poput bijele pastirice (Motacilla alba) ili kukavice (Cuculus canorus), koje su zabilježene na preko 85% svih 50-kilometarskih kvadranata istraženih u EBBA2. Više od 50% vrsta pojavilo se na manje od 10% svih ispitanih kvadranata, tako da sve zemlje i regije imaju vlastitu specifičnu odgovornost prema ovom zajedničkom bogatstvu.
Podaci EBBA2 pokazuju da se 57 neautohtonih vrsta gnijezdi u Europi, tj. jedna od deset europskih vrsta ptica gnjezdarica unesena je od drugdje; 39 od ovih vrsta dokumentirano je prvi put u posljednja tri desetljeća.
No, unatoč izraženim promjenama u europskim krajolicima i klimi, vrlo je malo domaćih vrsta potpuno nestalo, poput primjerice bjelogrle trkuše (Turnix sylvaticus), a isto se odnosi i na vrste koje prirodno koloniziraju europski kontinent, poput čiope pokućarke (Apus affinis). Međutim, primijetili smo značajne promjene u europskoj avifauni u posljednjih 30 godina. Prema analizama EBBA2, 35% svih autohtonih vrsta povećalo je površinu na kojoj se gnijezde, među njima čaplja govedarica (Bubulcus ibis), limunasta pastirica (Motacilla citreola) ili crnoglavi galeb (Larus melanocephalus). S druge strane, 25% vrsta pokazalo je smanjenje površine na kojoj gnijezde, primjerice pršljivac (Calidris pugnax), velika droplja (Otis tarda), zlatovrana (Coracias garrulus) ili vrtna strnadica (Emberiza hortulana), vrste prikazane na koricama knjige. Nadalje, područje gniježđenja europskih ptica pomaknulo se prema sjeveru u prosjeku za 28 kilometara (oko kilometar godišnje).
Sergi Herrando iz koordinacijskog tima EBBA2 pri Katalonskom ornitološkom institutu kaže: „Regije na sjeveru kontinenta stekle su vrste, dok su područja na jugu pretrpjela gubitke. Gubici su često utvrđeni kod vrsta ptica karakterističnih za poljoprivredno zemljište i travnjake, posebno u mediteranskoj regiji, kao i u zapadnoj i srednjoj Europi. Čini se da su korištenje zemljišta i klimatske promjene glavni pokretači tih promjena i morat će se dodatno istražiti.”
To je u skladu s postojećim informacijama o padu mnogih populacija ptica na poljoprivrednim zemljištima zbog intenzivnih poljoprivrednih praksi. Kako mnoge vrste pomiču svoju rasprostranjenost prema sjeveru, raste bogatstvo šumskih vrsta ptica, vjerojatno i kao rezultat napuštanja zemljišta što rezultira ponovnim rastom šuma. U knjizi su obrađeni mnogi drugi aspekti. Na primjer, vrste vezane uz planinske travnjake, tundre i močvare gube tlo u značajnim dijelovima svojih područja.
Član koordinacijskog tima EBBA2 iz Češkog društva za ornitologiju Petr Voříšek objašnjava da politika zaštite okoliša može stvarno funkcionirati: „Mnoge zaštićene europske vrste pretrpjele su gubitke u rasprostranjenosti, ali postoje i pozitivne priče koje ukazuju da zaštita prirode djeluje. Mnoge vrste zaštićene međunarodnim zakonima, poput orla štekavca (Haliaeetus albicilla), povećale su svoju rasprostranjenost u Europi, što je vidljivo primjerice u povećanoj rasprostranjenosti gniježđenja brojnih vrsta kontinentalnih močvara koje su imale koristi od bolje zaštite vrsta i njihovih staništa (na primjer bukavac (Botaurus stellaris) ili modronoga sabljarka (Recurvirostra avocetta).”
EBBA2 predstavlja novo polazište europske avifaune, s neviđenim zemljopisnim pokrivanjem od Azora do Urala. EBBA2 također je jedan od najvećih ikad projekata građanske znanosti koji se fokusira na mapiranje biološke raznolikosti. Ukupno je oko 120.000 terenskih radnika dalo podatke za atlas, od kojih je velika većina to činila volonterski. Verena Keller sa švicarskog ornitološkog instituta, članica uprave EBCC-a, voditeljica projekta EBBA2 i vodeća autorica knjige, komentira: „EBBA2 je bio moguć samo zahvaljujući EBCC mreži organizacija i pojedinaca iz svih krajeva Europe, posvećenih zajedničkom cilju, surađujući preko svih granica i prepreka.”
Rezultati EBBA2 objavljeni su u opsežnoj knjizi u partnerstvu s Lynx Edicions. Kasnije se planira objaviti on-line interaktivna verzija mapa ovog atlasa. Mark Eaton, predsjedavajući EBCC-a, gleda u budućnost: “Ova nevjerojatna nova knjiga i baza podataka koja je u njezinoj osnovi poslužit će kako bi omogućila daljnja istraživanja i podržala očuvanje ptica i druge biološke raznolikosti diljem Europe u sljedećim desetljećima.”
Iván Ramirez, viši voditelj zaštite prirode u BirdLife Europe i Srednjoj Aziji, komentira: „Ovaj je Atlas ključna publikacija koja bi trebala voditi budućim konzervatorskim radovima u našoj regiji. Pomaže praktičarima da razumiju promjene raspodjele svih vrsta tijekom godina i tako jasno naglašava gdje bi se aktivnosti očuvanja vrsta i obnavljanja staništa trebale dogoditi u našoj regiji.”
Projekt ne bi bio moguć bez angažiranih terenskih radnika, nacionalnih koordinatora, stručnjaka koji doprinose analizama i prezentaciji podataka, donatora i ostalih podupiratelja.
EBBA2 ukratko
- 596 vrsta ptica gnjezdarica
- 10 godina rada
- 120.000 terenskih radnika
- 48 nacionalnih partnera
- 5 godina terenskog rada
- 5.110 50-kilometarskih kvadranata informacija sa informacijama o pticama gnjezdaricama
- Prekriveno 11.075.000 km2
Kontakti
Verena Keller, Švicarski ornitološki institut, verena.keller@vogelwarte.ch, +41 79 5781314, Sempach, Švicarska (jezici: njemački, engleski, francuski)
Sergi Herrando, Katalonski ornitološki institut i CREAF, ornitologia@ornitologia.org, +34 691634409, Barcelona, Španjolska (jezici: španjolski, katalonski, engleski)
Petr Voříšek, Češko društvo za ornitologiju, euromonitoring@birdlife.cz, +420774502804, Prag, Češka (jezici: češki, engleski)
