Istodobnom objavom strategije “od polja do stola” i strategije bioraznolikosti, Europska komisija potvrđuje da destruktivni prehrambeni sustavi ne smiju više biti norma u Europi
Danas, nakon višestrukih odgađanja, Europska komisija objavila je svoju iščekivanu Strategiju bioraznolikosti i strategiju “od polja do stola”. Ovi dokumenti ocrtavaju glavne značajke europskih politika spram bioraznolikosti i hrane u desetljeću pred nama i ključne su komponente Europskog zelenog sporazuma (Green Deal). Usvojene tijekom pandemije COVID-19, te strategije bit će središnji element plana Europske unije za oporavaka od koronakrize.
Istodobna objava Strategije “od polja do stola” i Strategije bioraznolikosti značajna je sama po sebi u vrijeme kada su intenzivna poljoprivreda i ribarstvo najveći pokretači gubitka bioraznolikosti. Objavljivanjem ove dvije strategije u isto vrijeme, EU potvrđuje da destruktivni prehrambeni sustavi ne smiju više biti norma u Europi. Strategije naznačuju da je Komisija također primjenila ključne pouke aktualne pandemije – zdrav planet je preduvjet zdravog ljudskog društva, znanost mora usmjeravati postupke politike, a kriza se mora rješavati prije nego što izmakne kontroli.
Europska komisija je s ove dvije strategije poduzela nekoliko radikalnih koraka, te podcrtala ciljeve koji bi doista mogli poboljšati stanje prirode u Europi:
- Povećanje zaštićenih područja prirode na zemlji i na moru za 30%. Trećina tih područja bit će strogo zaštićena, što znači da se tamo ne može odvijati ljudska aktivnost
- Smanjiti korištenje pesticida za 50% i to i u smislu količine i u smislu otrovnosti
- Obnova 10% poljoprivrednih površina s elementima bioraznolikosti kao što su živice i cvjetni predjeli kako bi se poboljšala održivost poljoprivrede
- Uvođenje obvezujućih EU ciljeva obnove prirode radi obnove ključnih velikih ekosustava kao što su tresetišta, vlažna i močvarna područja, šumski i morski ekosustavi, koji su svi od životne važnosti za bioraznolikost, te za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu.
- Smanjenje spaljivanja biomase kao što je drveće za proizvodnju energije
S ovim strategijama EU bi doista mogla postati globalni lider u borbi protiv klimatske krize i krize bioraznolikosti. Bez globalne promjene prijeti izumiranje gotovo milijun vrsta, a ukoliko globalno zagrijavanje prijeđe 1,5 °C, pod prijetnjom je sam opstanak ljudske vrste.
Ove dvije strategije mogle bi promjeniti smjer krize našeg planeta. Međutim, malo će se postignuti ako ih 27 država članica ne podrži i implementira.
Ariel Brunner iz BirdLife Europe, organizacije koja uz Biom okuplja organizacije za zaštitu prirode iz 47 zemalja, komentirao je: “Europska komisija predstavila je danas ono što bi moralo biti ‘novo normalno’ koje naš planet očajnički treba. Oni pokazuju da ne samo da slušaju znanost, već i reagiraju na ono što nam znanost već dugo govori. No, s riječi na djela – ako žele postići pravu promjenu, lideri zemalja članica moraju podržati te prijedloge i izvesti društvo iz sadašnje krize bioraznolikosti i klimatske krize koje prijete našem opstanku.”
Dubravko Dender iz Bioma je izjavio: “Mnoge stvari koje pogoduju bioraznolikosti istovremeno su dobre za ljudsku vrstu. Ovo je prilika za Hrvatsku da ne napravi neke pogreške zapadnoeuropskih zemalja, a ujedno i prilika da kao članica EU preuzme politike koje imaju za cilj zaštitu bioraznolikosti. Te politike su rezultat nebrojenih znanstvenih činjenica, a sve imaju za cilj kvalitetniji život za sve građane Europske unije.”
