Donedavno su plamenci bili rijetka vrsta ptica u Hrvatskoj, ali je broj promatranja značajno povećan u zadnjih nekoliko godina
Ružičasti plamenac (Phoenicopterus roseus) snimljen je u utorak 30. lipnja oko 21 sat na južnoj strani ulaza u morski prolaz Ždrelac između otoka Pašmana i Ugljana. Donedavno, plamenci su bili rijetka vrsta ptica u Hrvatskoj, a bilježeni su za vrijeme preleta i na zimovanju. Gnijezde se na više lokacija na Mediteranu.
O nalazu je Biom obavijestila Anamaria Okrst Melvan, a fotografije je snimio veterinar Mario Gavranović koji je tamo prolazio brodom te se vratio i pregledao “pašmanskog” plamenca. Gavranović je ustanovio da plamenac nije ozlijeđen, već je bio samo iscrpljen. Prema navodima mještana, sljedeći dan je uspješno odletio.
Kako je utvrdio Josip Turkalj, stručni suradnik Bioma za zaštitu prirode, radi se o mladoj jedinki koja je napustila gnijezdeću koloniju i sad “luta” morima. Često ih se bilježi na zimovanju u Istri i na Ninskoj solani, ali bili su bilježeni i na Stonskoj solani, Neretvi… Broj promatranja je značajno povećan u zadnjih nekoliko godina, najvjerojatnije stoga što se sve veći broj ljudi interesira za ptice.
Plamenci su smatrani utjelovljenjem vrhovnog boga starih Egipćana. Zanimljivo je da imaju sposobnost unihemisfernog sporovalnog sna, što znači da mogu spavati na način da jedna polovica mozga miruje i odmara se, dok je druga polovica budna i aktivna. Mužjak i ženka ostaju doživotno u paru.
Te ptice visoke su 80 do 145 cm, dugačka savitljiva vrata i neobično dugih nogu s tri prednja prsta spojena plivaćom kožicom, dok je četvrti (stražnji) zakržljao. Upravo zbog dugih nogu prilagođene su za boravak u slanim plitkim vodama u kojima druge životinje ne mogu boraviti.
Kljun im je u donjem dijelu svinut i na njegovom rubu nalaze se mnogobrojne uzdignute pločice za cijeđenje vode. Jezik je velik i obrastao nizovima malih, oštrih resa. Hrane se sićušnim komadićima algâ i s nekoliko vrsta vodenih beskralježnjaka. Žive u velikim jatima i gnijezde se u velikim skupinama po pjeskovitim i muljevitim obalama riječnih ušća, uz obale mora ili jezera. U toplijim predjelima oko Sredozemnoga mora (u južnoj Španjolskoj, u Francuskoj na ušću Rhône u Camarguei, te po močvarnim predjelima sjeverne Afrike) pa do Indije živi ružičasti plamenac (Phoenicopterus ruber), a u Južnoj Americi žive čileanski plamenac (P. chilensis) i andski plamenac (Phoenicoparrus andinus).
