U sklopu projekta „Spašavanje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja“ (LIFE Lynx) tijekom rujna 2019. proveli smo istraživanje o stavovima javnosti o risu i upravljanju populacijom risa.
Ankete su poslane poštom na 2500 nasumično odabranih adresa n području dviju županija, Ličko-senjske i Primorsko-goranske. U bijelim kuvertama s likom risa nalazio se upitnik s uputama za ispunjavanje, kao i prazna omotnica s plaćenim odgovorom, za besplatan povrat ispunjenog upitnika. Za popunjavanje ankete bilo je potrebno izdvojiti 5 do 10 minuta, a pristiglo je oko 200 ispunjenih anketa. 
Osim tiskanim upitnikom, stavovi javnosti su se ispitali i online anketom, koje su bile objavljene na raznim portalima tematski veznim uz područja Like i Gorskog kotara, s ciljem da budu dostupni i vidljivi lokalnoj zajednici. Rezultati će koordinatorima projekta pomoći da usmjere daljnje aktivnosti projekta ali i budućeg upravljanja risom.
Upitnik je ispunilo 132 ispitanika s područja Gorskog kotara, 69 iz Like te 35 ispitanika s ostalog područja Hrvatske. Broj muških ispitanika je 123, a žena 107 (šestoro se nije izjasnilo za spol), od čega je čak 87% lovaca/lovkinja. Prosječna dob ispitanika bila je 49 godina. Velika većina ispitanika (preko 90%) ima pozitivan stav prema risu te ga smatraju lijepim i zanimljivim. Suzdržani su oko pitanja da li smatraju risa opasnim ili bezopasnim te su ispitanici tek malo skloniji reći da ris nije opasan. Korisnost risa nije upitna te u većini odgovora (90%) ispitanici se slažu da risa žele sačuvati u Hrvatskoj te ga vide kao simbol očuvane prirode (87%). Ne postoji veliki strah od risa i ne smatraju da će im ris prouzročiti financijsku štetu ili štetu na domaćim životinjama niti napasti ljude.
Što se tiče utjecaja risa na srne i na smanjenje vjerojatnosti lovcima da love parnoprstaše, slažu se da ris ima utjecaj no čini se da ga ne doživljavaju kao presudan faktor. Većina je svjesna ugroženosti risa te izrazito ne opravdava ilegalno ubijanje risa. Generalno znanje o risovima je dobro no ima prostora za napredak. Kod pitanja o upravljanju odgovor „ne znam“ je značajno učestaliji što ukazuje na nešto veći nedostatak informiranosti i razumijevanja tog segmenta.
Također, ovdje se izdvajaju pitanja gdje većina zna da je ris strogo zaštićena vrsta te uklanjanje risa kao mjeru za sprečavanje štete u poljoprivredi ne smatraju učinkovitom. Kako su u velikom udjelu ispitanici lovci, ne iznenađuje da u navedenim izvorima informacija prevladava lovačka literatura i komunikacija među/s lovcima na temu risa. Većina ispitanika smatra da bi se broj risova u Hrvatskoj trebao povećati i podržavaju uvoz novih risova. Sukladno tome smatraju da ih je premalo za izlov.
Većina napisanih komentara izrazito podržava projekt te samo 4% komentara ima negativan stav prema risu ili njegovom upravljanju u Hrvatskoj.
Autor naslovne fotografije: Marcin Grzegorzek
