Na Kupi kod Karlovca na ovogodišnjem IWC-u naša volonterka Ivana Latković zabilježila je sjenice, patke, sokola, pastiricu i druge ptice, dok je na jezeru Kipišće kod Strmeca fotografirala odbjegle domaće patke.
Gorska pastirica (Motacilla cinerea) gnijezdi na višim nadmorskim visinama, uvijek u blizini potoka ili neke druge vode. U Hrvatskoj su stanarice, a za njih je specifična horizontalna migracija, odnosno za zimskih mjeseci se spuštaju u nizine, kraj rijeka, potoka te uz obale mora.
Veliki ronac (Mergus merganser) je vrsta patke koja se prvenstveno hrani ribom. U Hrvatskoj je rijetka gnjezdarica, čije se područje gniježđenja širi. Dosad su zabilježena gniježđenja na rijeci Kupi i Cetini, a odnedavno i na području Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Jelove sjenice (Periparus ater) za gniježđenje koriste šume na višim nadmorskim visinama, no za zimovanja, kao i kod gorske pastirice, spuštaju se u nizine. Kreću se u miješanim jatima, koja se sastoje od više vrsta sjenica, ali mogu biti i u društvu brgljeza, puzavaca ili kraljića.
Vjetruša (Falco tinnunculus) je naš najmanji sokol koji se gnijezdi u Hrvatskoj. Obično se gnijezdi na stijenama, zgradama i kućama, no također može koristiti stara gnijezda vrana, gačaca i svraka. Na vjetru može zastati i „vjetriti“ te tako promatrati plijen dok se ne obruši po njega.
Zviždara (Mareca penelope) je vrsta patke koju u Hrvatskoj možemo vidjeti za vrijeme migracije i za zimovanja. Obično se skupljaju u mješovita jata zajedno s drugim patkama. Prepoznatljive su po glasanju koje podsjeća na zvižduk, prema čemu su i dobile ime.
Dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus) je pjevica koja je, iako izgledom podsjeća na druge sjenice, srodnija ševama. Izrazito su društvene i kreću se u jatima od i po nekoliko desetaka jedinki tijekom cijele godine, osim za vrijeme gniježđenja. Gnijezda rade u grmlju ili u niskoj krošnji pletenjem dlaka, travki i grančica.
Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis) je čest u Hrvatskoj tijekom cijele godine. Obično ga se može vidjeti u malim, rahlim skupinama, često s drugim pticama poput pataka i gusaka.
Veliki djetlić (Dendrocopos major) je jedna od naših najčešćih i najrasprostranjenijih djetlovki. Prisutan je i vrlo aktivan tijekom cijele godine, a za zimovanja čak dolazi i na hranilice! Prepoznatljiv je po izrazito crvenom podrepku i maloj ispruganosti po prsima, te velikom bijelom polju na krilima.
Osim što se u prirodi mogu zabilježiti mnoge divlje ptice, ponekad se mogu vidjeti i domaće patke koje su odbjegle ljudima iz dvorišta ili uzgajališta. Osim što mogu biti svjetlije ili potpuno bijele, ove odbjegle patke su gotovo identične divljim patkama, te ih je teško razlikovati. U takvim jatima, često se mogu vidjeti različiti hibridi između domaćih sorti pataka.
