U studenom 2021. Udruga Biom je provela anketiranje lovaca o svijesti i stavovima lovaca o korištenju sačmenog streljiva u lovu na ptice močvarice. U anketi je sudjelovalo 105 osoba. Pritom je 17 anketa provedeno telefonski u cilju testiranja ankete, a 88 anketa je bilo ispunjeno online. Anketa je bila distribuirana na mail adrese lovačkih društava koje gospodare lovištima s močvarnim staništima. Bila je također podijeljena među lovcima putem društvenih mreža.
Demografija skupine
Prosječna dob ispitanika je 40,93 godine. Najmlađi ispitanik je imao navršenih 18 godina, a najstariji 80 godina. Čak 94,3% ispitanika su muškarci, a tim da 59% ima završenu srednju školu, 15,2% ima završenu trogodišnju višu školu ili preddiplomski studij, 21% ima završen fakultet ili diplomski studij, a 4,8% ima završen magisterij znanosti, doktorat znanosti ili specijalizaciju. Velika većina – 70,5% – ispitanika radi na neodređeno. Ankete su ispunili lovci iz 21 županije. Najzastupljenije su bile Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija. Najslabije zastupljene su bile Dubrovačko-neretvanska i Krapinsko-zagorska županija.
Slika hrvatskog lovca
Ispitanici su odgovorili na pitanje s kojom učestalošću love pojedine vrste ili skupine divljači. Najpopularniji je lov na predatore – čak 85,15% ispitanika učestalo lovi predatore, a 10,89% rijetko. Divlju svinju učestalo lovi 62,38% ispitanika, dok 35,64% rijetko, a samo 1,98% ispitanika nikada ne lovi divlju svinju. Treći najpopularniji lov je lov na fazane – 66,34% ispitanika učestalo lovi fazane, 28,71% – rijetko i 4,95% nikada. Daleko najmanje popularan je lov na crnu lisku – 4,95% lovi učestalo, 13,86% rijetko – i divlju gusku – samo 2,97% lovi guske učestalo, 29,70% rijetko. Najpopularnija ptica močvarica je patka gluhara
. 73,26% ispitanika deklarira da učestalo (29,7%) ili rijetko (46,56%) lovi patke gluhare, ali 60,4% kaže da lovi ptice močvarice. Oni ispitanici koji su deklarirali da love ptice močvarice ušli su u uzorak za ispitivanje preferencija i stavova o odabiru streljiva za lov ptica močvarica.
Slika lovca na močvarice
Od ispitanika koji su se izjasnili da love ptice močvarice (N=61), 98% uglavnom lovi divlje patke gluhare (
Anas platyrynhos). Samo je jedan ispitanik deklarirao da lovi isključivo guske. Ispitanici upitani za vrste močvarica koje love navode također guske (9,84%), patke kržulje (9,84%), crne liske (8,20%), šljuke (3,28%), patke pupčanice (1,63%), glavate patke (1,63%) i zviždare (1,63%).
Što se tiče učestalosti, 37,7% ispitanika ide u lov močvarica jednom mjesečno. Nadalje, 36,1% ispitanika ide u lov močvarica jednom tjedno tijekom sezone, a 16,4% ispitanika više puta tjedno u lov močvarica tijekom lovne sezone. Samo 9,6% ispitanika ide u lov močvarica rijetko – dva puta tijekom sezone, neki čak ne svake godine.
Prema istraživanju, 93,4% ispitanika ulovi do 5 ptica tijekom jednog lova, a 6,6% ispitanika ulovi 6 do 10 ptica tijekom jednog lova.
Prilikom lova na pernatu divljač u močvarnim staništima 96,7% ispitanika koristi olovnu sačmu, dok 3,3% ispitanika deklarira da koristi bezolovnu sačmu. Samo 13,3% ispitanika namjerava prestati koristiti olovnu sačmu, a 38,3% ispitanika to ne namjerava. Gotovo polovica ispitanika (48,3% ) ne zna hoće li prestati koristiti olovnu sačmu.
Stavovi lovaca o olovnoj i bezolovnoj sačmi
Ispitanicima je bilo predstavljeno 11 rečenica koje sadrže popularna mišljenja o olovnoj i bezolovnoj sačmi. Rečenice su bile izrađene na temelju literature o bezolovnom streljivu i diskusija među lovcima.
Performans ili učinkovitost bezolovnog streljiva nije lovcima prepreka za prelazak na netoksične nadomjestke olovnoj sačmi. Većina lovaca ne misli ili ne zna hoće li im bezolovna sačma oštetiti njihovu sačmaricu. Većina lovaca ne slaže se da bi bezolovna sačma utjecala na jestivost mesa ulovljene divljači. Ipak većina lovaca nikad nije probala loviti bezolovnom sačmom. Polarizirana su mišljenja o utjecaju materijala od kojeg je sačma napravljena na uspješnost lova.
Značajna većina ispitanika slaže se da ne koriste bezolovne sačme jer je nema u prodaji. U
analizi tržišta trgovci su izjavili da nemaju bezolovnu sačmu u ponudi, jer nema potražnje.
Većina ispitanika ne misli ili ne zna unose li u sebe konzumacijom divljači odstrijeljene olovnom sačmom tragove olova. Značajna većina ispitanika ne slaže se da korištenje olovne sačme ima poseban utjecaj na njihovo zdravlje ili na okoliš.
Većina ispitanika ne vidi prestanak korištenja olovne sačme kao nezaobilazan dio napredovanja lovstva. Također većina ispitanika ne slaže se da će kažnjavanje za korištenje olovne sačme potaknuti lovce na promjenu streljiva. Nema konsenzusa hoće li zabrana korištenja olovne sačme utjecati na odustajanje djela lovaca od lova na močvarnim područjima.
Dodatni komentari
Ispitanici su imali mogućnost davanja dodatnih komentara što je iskoristilo 16 ispitanika.
Većina komentara (41%) je bila neutralna. Ispitanici izražavaju potrebu za boljom, nepristranom informacijom o istraživanjima na bezolovnoj sačmi, utjecaju bezolovne sačmi na okoliš, zanima ih što će biti s oružjem koje se više neće moći koristiti u lovu. U komentarima lovci potvrđuju da su svjesni dolazeće zabrane na razini EU. U neutralnim komentarima pojavljuju se i pohvale sokolarenju kao okolišno prihvatljivom načinu lova. Pojavljuje se i sumnja hoće li se moći kontrolirati uvedena zabrana.
Trećina komentara (31%) je bila pozitivna. Dio lovaca je sklono promijeniti svoje navike, ako mogu doprinijeti zdravijem okolišu i boljoj percepciji lovstva u društvu. U pozitivnim komentarima se može pronaći i konstruktivnih prijedloga za uspješnu provedbu zabrane korištenja olovne sačme. Komentirajući, ispitanici navode važnost visokih kazni i dosljednost javnih službi u provođenju zakona.
Najmanje je bilo negativnih komentara (28%). Dio lovaca ne vjeruje predstavljenim podacima o zagađenju i trovanju olovom iz lovačke municije. U svim negativnim komentarima zajednička je nepovjerljivost prema udrugama koje se zalažu za očuvanje prirode i okoliša. Pojavljuju se glasovi protiv toga da se osobe koji nisu lovci bave problematikom lovstva. Lovci primjećuju probleme lovstva i zaštite prirode, te smatraju neprihvatljivim bavljenje trovanjem olovom iz lovačkog streljiva dok se ne riješe prioritetni problemi u zaštiti prirode i okoliša, tj. gubitak i degradacija staništa, zagađenje tekućih voda ili zagađenje okoliša iz drugih sportskih aktivnosti.
