Dio medija prenio je informaciju o incidentima s morskim vrancem na hrvatskoj obali. Biomov voditelj Programa za očuvanje ptica Dubravko Dender objašnjava koji je uzrok ovih napada i kako izbjeći napade na ljude.
Nakon što smo nedavno objavili predivne fotografije morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), u narodu poznatog i kao gnjurac ili morovran ili kormoran, zaredale su se fotografije ove vrste s čitave obale. Riječ je o vrsti koja se gnijezdi na otocima od Istre sve do dubrovačkog područja pa susreti s njom i nisu tolika rijetkost. Međutim, u moru pozitivnih iskustava, u dnevnim su se tiskovinama pojavila i ona manje ugodna, vrlo negativno intonirana te kao takva imaju potencijal izazivanja štete jer mogu potaknuti napade ljudi na životinje ili stvaranje trauma od životinja.
U prirodi morskih vranaca nije da napadaju ljude, no oni se brane ako se osjećaju napadnutima. Morski vranac je divlja životinja, no jedna od rijetkih koja se očito ne boji ljudi. Međutim, vranca ne treba niti pokušavati maziti jer će to doživjeti kao napad, odnosno treba se odmaknuti od ptice. U moru tkđ. treba držati razmak od morskog vranca, kao i od drugih životinja, te ne treba plivati za pticom jer će ona to doživjeti kao napad i u tom strahu moguće je da životinja krene u obranu.
Odlično je da u Europi još postoje vrste ptica koje se ne boje ljudi, a činjenica da se morski vranac u Hrvatskoj održao u velikom broju je nešto na što trebamo biti ponosni kao građani ove zemlje. Slično kao u slučajevima sivih vrana na kontinentu, morski vranac neće napasti ako se ne osjeća ugroženo. Treba, stoga, poštivati stanište životinje koja je na jadranskoj plaži kroz cijelu godinu, dok smo mi samo gosti na mjesec-dva na njenom području.
