Što inženjer elektrotehnike radi među ptičarima? U hobijima struka nije presudna, ali ima svoj dio priče. Saznajte više u tekstu Darka Podravca, člana udruge Bioma.
I tako, u navali domoljublja, naoružan znanjem iz fotografskih časopisa, krenuo sam bilježiti divljinu Hrvatske u svojoj neposrednoj blizini.
Darko Podravec
Kao pripadniku struke koji bi a) trebao baratati s kojekakvom tehničkom opremom i b) oslanjati se na znanstvene dosege, kompas mi se prije desetak godina ponovno usmjerio na prirodu, koju sam u djetinjstvu s velikim zanimanjem redovito pratio na malim ekranima i u albumima sa samoljepljivim sličicama. Važan dio priče ima i moja žena, koja me u vrijeme ekspanzije digitalne fotografije više puta uspješno nagovarala na nabavu kvalitetnije fotografske opreme. I tako, u navali domoljublja, naoružan znanjem iz fotografskih časopisa, krenuo sam bilježiti divljinu Hrvatske u svojoj neposrednoj blizini.
Nakon što su kukci bez žrtava ispunili ulogu uvježbavanja osnovnih fotografskih tehnika, bio sam spreman za prave divlje životinje – ptice. Pokazale su se iznenađujuće raznolikim izazovom koji je samo povećao želju za detaljnijim razumijevanjem njihovog načina života, mjestom u prirodi, odnosu s ljudima, ali prije svega želju za boljim razlikovanjem i imenovanjem. Knjige, forumaši i HDZPP bili su od velike pomoći za vrijeme prve godine praćenja ptica na ribnjacima duž rijeke Česme, kada sam u svakom mjesečnom obilasku bilježio 5 do 15 meni nepoznatih vrsta ptica. Što me totalno lansiralo iz cipela! Ma kakva Afrika – paprika!? Ma, ni Južna Amerika me neće vidjeti.
Nakon što sam u okvire ubacio stotinjak vrsta ptica, a da ni autobusnu kartu nisam platio, nametnulo se logično pitanje: imaju li sve te vrste ptica sigurnu budućnost pored čovjeka? Odgovor na to pitanje dobro je poznat čitateljima ovoga časopisa. Postupno upoznavanje s optimističnim zakonodavstvom koje je u suprotnosti s hrvatskom realnošću motiviralo me da nastavim širiti vizualnu informaciju o vrijednostima i važnosti prirode o kojoj smo svi ovisni. Srećom, dobrim dijelom kroz suradnju sa županijskom Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, kojoj kao član Udruge odrađujem monitoringe ptica duž Česme. Osim o pticama, počeo sam mobilnom aplikacijom u Biomovu bazu Fauna.hr bilježiti i podatke o drugim skupinama životinja, na osnovu kojih će, nadam se, biti moguće definirati nova područja za ekološku mrežu Natura 2000 ili izrađivati buduće crvene knjige ugroženih vrsta.
Fotografirane vrste obavezno objavljujem na društvenim mrežama jer zaslužuju da ih se vidi u njihovu kretanju, hranjenju ili djetinjstvu, da ih se izvuče iz mraka neznanja i ravnodušnosti svakodnevnice, pred srca svih nas koji za preživljavanje na ovom planetu koristimo tihe usluge samozatajne prirode. Doista bi bila šteta samo za sebe zadržati iskustva upoznavanja s invertiranim verzijama bijele rode, bjelookim drvodjelcima, metalno-plavim pernatim bumbarima, čavrljavim čegrtavcima, crnopazušnim galebićima, strmoglavim trčkaralicama po stablima, crnim roncima ribolovcima, plavokapim kukcojedima i dugim nizom drugih pokemona. Skupite ih sve, ali ih i dijelite s prijateljima, što je više moguće!
