Udruga Biom organizirala je i održala sedmodnevni edukacijski kamp „Naša Drava“ u sklopu projekta Interreg „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“. Od 24. do 30. lipnja na kampu je sudjelovalo 15 učenika iz Prve gimnazije Varaždin, Srednje škole Ivanec te iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole. Zaposlenice Bioma, Iva Šoštarić i Biljana Ječmenica, su uz pomoć profesora Maria Slatkog iz Druge gimnazije Varaždin te Martine Vidović, Marka Šafrana i Anamarije Melnjak iz Prve gimnazije Varaždin, educirale učenike o pticama i sisavcima rijeke Drave, njihovoj ugroženosti i zaštiti. Iako upotrebljavamo riječ „kamp“ nismo bili smješteni u šatorima već smo se smjestili na seoskom domaćinstvu koje nam je služilo kao baza odakle smo odlazili na male ekspedicije u okolicu. 
Najprije smo posjetili Ptujsko jezero u Sloveniji gdje smo se uz pomoć ornitologa Luke Božiča iz Društva za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije (DOPPS) upoznali s brojnim vrstama ptica poput crvenokljune čigre, Sterna hirundo, riječnog galeba, Larus ridibundus, crnoglavog galeba, Larus melanocephalus, krunate patke, Aythya nyroca i malog gnjurca, Tachybaptus ruficollis. Zatim smo na akumulaciji HE Varaždin posjetili umjetni otočić za gniježđenje crvenokljune čigre te smo raspravljali o mogućnostima zaštite kolonije od prirodnih predatora kao što je vidra, Lutra lutra.
Ornitolog Miloš Martinović iz Zavoda za ornitologiju, HAZU je detaljnije predstavio Interreg projekt te crvenokljunu čigru koja je ugrožena gubitkom staništa zbog uređenja riječnih sustava te izgradnjom hidroelektrana. S Brankom Španiček, voditeljicom projekta DRAVA LIFE iz Udruge WWF Adria posjetili smo jednu od većih kolonija bregunica koja se također nalazi na Dravi kako bi se bolje upoznali s vrstom i njezinim staništem, tj. strmim riječnim obalama. Branka nam je predstavila i reintroduciranu populaciju kebrača, Myricaria germanica i patuljastog rogoza, Typha minima koji su u sklopu aktivnost projekta DRAVA LIFE prve reintrodukcije biljke u Hrvatskoj. Da priča bude što potpunija, posjetili smo i hidroelektranu Čakovec gdje su nam predstavnici HEP proizvodnje sjever, Ivančica Somođi i Hrvoje Medvedović objasnili kako funkcionira hidroelektrana, kako njen rad utječe na ekosustav Drave i na koje načine kompenziraju negativne učinke.
Svoje aktivnosti nastavili smo promatranjem ptica u Regionalnom parku Mura Drava koji je jedno od posljednjih divljih dijelova rijeke Drave. Tamo smo imali priliku potražiti i tragove sisavaca, a okušali smo se i u potrazi za fotozamkama koje su snimale područje nekoliko dana. Na fotografijama i snimkama s fotozamki vidjeli smo samo djelić živahnosti dravskih poplavnih šuma poput jelena, košuta, srne s lanetom pa i divlje svinje s mladuncima. Osim sisavaca fotozamke su snimile i dvije crne rode, Ciconia nigra, kako love u bari.
Kako bi još malo bolje zavirili u svijet ptica, organizirali smo prstenovanje, izradu kućica te vrlo atraktivnu radionicu prepoznavanja perja. Uz sve to, pogledali smo par filmova o rijeci Dravi, biologa Gorana Šafareka.
Ipak, kao kratki odmor od ptica pripremili smo malo iznaneđenje. Tvrtka Lush je organizirala radionicu izrade kugli za kupku gdje je svatko od učenika imao zadatak izraditi svoju. Uz smjeh i šljokice na odjeći bilo je vrlo uspješno!
Jedna od zadnjih tema kampa bila je botanika. S kolegom Tomislavom Hudinom iz Bioma proveli smo cijeli dan pričajući i razmišljajući samo o biljkama. Unatoč kišnom vremenu uspjeli smo nakratko izaći u okolnu šumu i prikupiti poveći broj biljaka koje smo, uz pomoć opsežnih identifikacijskih ključeva i pomoć Tomislava, sve uspješno identificirali! Na kraju smo imali priliku vidjeti kako izgleda i kako se izrađuje herbarij.
Za odličan završetak kampa možemo zahvaliti Zaštitarsko – ekološkoj udruzi Senjar (ZeuS) koja nam je omogućila spust Dravom od Sv. Marije do ušća Mure u Dravu. Mogli smo uživati u ljepotama rijeke i njenim sprudovima, kolonijama bregunica, crnim rodama i orlu štekavcu, Haliaeetus albicilla. Uz super društvo te pečenje kobasica uspješno smo završili kamp u odličnoj atmosferi koju najviše možemo zahvaliti odličnim i marljivim učenicima koji su sudjelovali na kampu.
