Budući je poljoprivreda jedan od najvećih pritisaka na bioraznolikost važno je da se Hrvatska i u praksi, a ne samo deklarativno, kroz novu strategiju razvoja poljoprivrede opredijeli za ublažavanje klimatskih promjena te očuvanje okoliša i prirode
Predstavnici europskih vlada (Europsko vijeće), Europskog parlamenta i Europske komisije postigli su prošlog tjedna dogovor o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU (ZPP), za sljedećih sedam godina. Svake će se godine za razdoblje od 2021. do 2027. oko 54 milijarde eura poreznih obveznika EU potrošiti na subvencije ZPP-a, koje uglavnom financiraju intenzivnu i industrijsku poljoprivredu. Model intenzivne poljoprivrede, koji ZPP promovira, izravno dovodi do gubitka biološke raznolikosti, zagađenja vode i zraka, prekomjernog crpljenja vode i pogoni klimatsku krizu.
Ovaj katastrofalni dogovor proglašava se “zelenim”, ali u stvarnosti je
greenwashing. Ovaj dogovor znači da se većina proračuna EU od više milijardi eura može nastaviti koristiti za štetne prakse ako zemlje EU to žele. Primjerice:
- Ogromna financijska potpora intenzivnom stočarskom sektoru, koji potiče klimatsku krizu
- Nema zahtjeva da se ZPP uskladi sa Europskim zelenim planom, iako je na istom Europska komisija inzistirala
- Ne postoji mehanizam po kojem bi države članice odgovarale za daljnje narušavanje stanja okoliša putem štetnih praksi ZPP-a
- Lažno klimatsko računovodstvo: štetne subvencije računaju se kao klimatsko djelovanje, odnosno djelovanje koje ublažava klimatske promjene
- Nema značajnih obaveza za “prostorom za prirodu” na farmama (drveće, lokve, cvjetne trake, živice…), unatoč minimalnim znanstvenim zahtjevima od 10% “prostora za prirodu” na farmama kako bi se smanjio štetan utjecaj na bioraznolikost
- Manje sredstava za okoliš u I. stupu (eko-sheme) i nema obveze da se sredstva zaista utroše na učinkovite mjere zaštite okoliša
- Potrošnja sredstava u II. stupu koja zapravo nemaju veze s okolišem i dalje će se računati kao sredstva za okoliš, poput područja s prirodnim ograničenjima i plaćanja za dobrobit životinja (što lako može biti zloupotrijebljeno kao način subvencioniranja tvorničkog tipa uzgoja)
Europski parlament i predstavnici vlada država članica EU morat će staviti pečat na dogovor, ali detalji budućeg ZPP-a sada su postavljeni.
Ariel Brunner iz BirdLife Europe je komentirao: “Ovaj ZPP je izdaja poljoprivrednika koji se pokušavaju prilagoditi klimatskim promjenama, smrtna presuda prirodi i otvoren poziv oligarsima da nastave pljačkati javnu blagajnu, te šamar mladim ljudima koji traže budućnost u kojoj se može normalno živjeti. To je jednostavno sramota koju nikakva količina spina, propagande i
greenwashinga ne može sakriti.”
U okviru priprema Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike ministrica poljoprivrede Marija Vučković s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom i ravnateljicom Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anitom Sever-Koren započela je ciklus konzultacija s predstavnicima sektora i stručnom javnosti u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
U okviru eko-shema predviđa se, među ostalima, povećana raznolikost usjeva na minimalno 10 posto poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva, obveza održavanja krških pašnjaka ispašom, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, te optimizacija gnojidbe.
Tomislav Hudina, voditelj Programa za botaniku i staništa u Udruzi Biom, kaže: “Drago nam je da je i u Hrvatskoj napokon započeo proces konzultacija s javnošću oko Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Budući je poljoprivreda jedan od najvećih pritisaka na bioraznolikost važno je da se Hrvatska i u praksi, a ne samo deklarativno, kroz novu strategiju razvoja poljoprivrede opredijeli za ublažavanje klimatskih promjena te očuvanje okoliša i prirode. Time što je izostalo jasnije fokusiranje na zaštitu bioraznolikosti, odnosno usklađivanje sa Europskim zelenim planom, stvarni gubitnici smo na kraju mi, građani Europske unije jer neće biti jasnog fokusa na ublažavanje klimatskih promjena te očuvanja usluga ekosustava poput osiguravanja čiste i pitke vode ili očuvanja oprašivača.”
