U našem susjedstvu jedan par sivih vrana savio je svoje gnijezdo te ćemo ga pratiti tijekom sezone gniježđenja. U nadolazećim tjednima jednom ćemo vas tjedno informirati o zbivanjima oko našeg para te ćemo donositi općenite i zanimljive činjenice o biologiji ove vrste.
Siva vrana Corvus (corone) cornix samo je jedna od ptičjih vrsta koje naseljavaju urbane sredine u Hrvatskoj te je ujedno dobar primjer našeg suživota s drugim vrstama. Riječ suživot je latinskog podrijetla, formirana prefiksom “s” i riječju “život”, što znači čin postojanja s poštovanjem prema drugima. Naravno, u slučaju suživota s pticama i drugim životinjskim vrstama očekivano je da poštovanje kao takvo ide samo s naše strane.
Jedan od preduvjeta za ostvarenje suživota sa sivom vranom i drugim vrstama koje vole živjeti uz našoj blizini je i stjecanje znanja o njima. Na taj način možemo razumjeti njihove potrebe, ali i određene, nama zbunjujuće obrasce ponašanja te pokušati izbjeći one koje doživljavamo kao prijetnju ili smetnju. Ne brinite, suživot podrazumijeva samo poštovanje i razumijevanje i ne morate nužno zavoljeti sive vrane, ili im se nedajbože diviti. Neki od nas će divljenje i ljubav i dalje usmjeravati na vrste koje najčešće susreću na televiziji, primjerice tigrove, dupine ili možda slatke pingvine. Neke od nas jako pogađa činjenica kako su neke od njih jako ugrožene i što ih neki tamo zli ljudi ili čelnici država trećeg svijeta jednostavno nisu u stanju očuvati. Međutim, neće nam pri tome pasti na pamet kako možda i sami ne činimo puno kako bismo očuvali vrste koje nas okružuju te da smo možda i sami jako slični tim ljudima koje ne razumijemo. Naime, stav svakog pojedinca prema nekim od najuobičajenijih životinjskih vrsta na kraju utječe na stav ljudskog društva o očuvanju bioraznolikosti, pa i tome hoćemo li i televizijskim životinjama koje tako jako volimo i poštujemo, osigurati opstanak na Zemlji. Rekli bi naši stari, prvo pometi vlastito dvorište, a onda gledaj u tuđe.
U kontinentalnom dijelu naše zemlje također u parkovima i drvoredima često možemo vidjeti poveća gnijezda smještena u skupinama na jednom ili nekoliko obližnjih stabala. Međutim, ona neće biti tema ovog dnevnika jer ne pripadaju sivim vranama, već njenom bliskom srodniku, gačcu Corvus frugilegus. Za razliku od sive vrane, gačac gnijezdi u kolonijama, potpuno je crna ptica i obitava u nizinskim područjima s prostranim obradivim površinama. Ne nalazimo ga u priobalju i gorsko-planinskom dijelu Hrvatske. Uz ove dvije vrste, na području Hrvatske obitava još šest vrsta iz porodice vrana (Corvidae). Neke od njih žive u šumama (šojka, kreja), a jedna od njih (žutokljuna galica) svoje idealno stanište nalazi na najvišim vrhovima planina. Ukoliko svoje vikende provodite u prirodi daleko od gradske vreve primijetit ćete da u šumama i na gorama baš i nema sivih vrana. One zapravo, poput većine nas, vole živjeti u urbanim područjima. Tu imaju veći izbor raznolike hrane, pa i one koja nije tako zdrava. Stabla nisu tako gusta, livade su pokošene, a stoljetni progon krupnijih ptica grabljivica od strane nas ljudi osigurao im je i prilično siguran okoliš bez puno prijetnji. Vjerojatnije je da će pojedina siva vrana stradati u prometu, nego od kandži jastreba ili nekog drugog predatora.
Pozivamo vas da popratite naš Dnevnik sive vrane te tako bolje upoznate jednog od prvih susjeda i obogatite znanje potrebno za što kvalitetniji suživot s njom. U tu svrhu odabrali smo jedan par koji ćemo pratiti tijekom sezone gniježđenja, a nalazi se tik do našeg ureda. Njihovo gnijezdo je na bjelogoričnom stablu, a poslužit će nam kako bismo popratili sezonu gniježđenja ove vrste. Pri tome ćemo vas jednom tjedno informirati o situaciji s našim parom te općenitim, zanimljivim činjenicama o biologiji ove vrste.
Prvi tjedan
Poput većine ptica stanarica u ovo se doba godine sive vrane aktivno spremaju za podizanje nove generacije. Tu su, posvuda oko nas, odlamaju grane i nose ih do pažljivo odabrane pozicije. Ponekad u gnijezdima završe i plastične vrećice te drugi umjetni materijali, a u rano proljeće kada bjelogorično drveće još uvijek nije razvilo lišće, gnijezda je vrlo lako uočiti.
Ona u crnogorici su mnogo bolje skrivena, a otkrivamo ih jer ptice učestalo na stablo donose materijal za izgradnju gnijezda. Poput većine ptica, sive vrane su monogamna vrsta i parovi često ostaju zajedno čitav život. Riječ je o društvenoj vrsti, no pred gniježđenje (kasna zima) i za njegova trajanja (proljeće) uspostavljaju i čuvaju male teritorije oko gnijezda. S njih tjeraju sve druge pripadnike svoje vrste, a znaju se i dobro potući. Gnijezdo sive vrane je po pravilu na višim stablima, no postoje rjeđi slučajevi kada ga smjeste na dijelove naših građevina, stjenovite litice ili u vršne dijelove nižeg grmlja. Gnijezdo kao kod većine ptica ima reproduktivnu ulogu tj. služi za podizanje mladih. Van sezone gniježđenja, ptice najčešće ne pokazuju nikakav interes za gnijezdo. Starije ptice koje imaju iskustvo gniježđenja iz prošlih godina, često su puno bolje u određivanju mjesta na kojem će postaviti gnijezdo, a ponekad znaju obnavljati i ona stara koja su tijekom jeseni i zime donekle oštećena zbog vremenskih prilika. U većini urbanih sredina je gnijezdo sive vrane zbog njegove veličine teško zamijeniti s onima drugih vrsta, posebno kada u kontinentalnim dijelovima naše zemlje isključimo gačce čija su gnijezda uvijek grupirana na istom ili nekoliko obližnjih stabala.
Stara gnijezda sive vrane mogu biti važna i drugim vrstama, primjerice sovama i vjetrušama jer ptice iz ovih porodica ne grade vlastita gnijezda. Te i neke druge vrste za svoje razmnožavanje koriste gnijezda vrana, a neke od njih čak svoje gniježđenje započinju tek nakon što ptići sive vrane odlete iz gnijezda. Na otoku Pagu je upravo u starom gnijezdu sive vrane zabilježen jedini poznati slučaj gniježđenja male sokolovke, crvenonoge vjetruše Falco vespertinus, u Hrvatskoj. To nam govori kako sive vrane, odnosno njihova gnijezda mogu imati pozitivan utjecaj i na puno rjeđe, ugrožene ptičje vrste.
Par koji mi pratimo u završnim je fazama izgradnje svog gnijezda i trenutno u gnijezdo donose mekši materijal kojim oblažu unutrašnjost. Primijetili smo da osim biljnog materijala kao oblogu koriste i manje komadiće papira. Valja naglasiti i kako gniježđenje pojedinih parova nije u potpunosti sinkronizirano, pa pojedini parovi već u ovom trenutku leže na jajima, a neki još uvijek nisu pri kraju s izgradnjom gnijezda. Možete nam javiti i kakva je situacija u vašem susjedstvu 🙂
