Jeste li znali da mladi gačci nauče prepoznavati braću i sestre prema glasanju dok su još goluždravci u gnijezdu, dok se odrasli gačci mogu međusobno prepoznavati i samo na temelju izgleda? Naučite o društvenom životu ovih ptica u šestom tjednu i nastavku Dnevnika sive vrane.
I najbolji griješe 🙂 i to na više polja 🙂
Greška broj jedan – stablo na kojem je naš par savio gnijezdo ipak nije suho i tek je krenulo s listanjem. Riječ je o dekorativnoj vrsti katalpa (Catalpa bignonioides), porijeklom iz jugoistočnih dijelova Sjeverne Amerike. Zbunila nas je činjenica kako na njemu nisu bile vidljive suhe, prošlogodišnje mahune kao na dva obližnja primjerka.
Greška broj dva (jer zbunjuje nas i naš par vrana) – intenzivna terenska sezona u Biomu rezultira samo kraćim boravcima u uredu, pa smo povjerovali našim administratorima kako ženka inkubira jaja. Međutim, malo boljim praćenjem stanja kroz ovaj tjedan, utvrdili smo kako ona zaista redovno posjećuje gnijezdo, no u njemu se zadrži samo kratko. Vrijeme će pokazati što se tu točno događa i hoće li se naš par uopće gnijezditi.
Kao što smo već u različitim tekstovima isticali, kao visoko inteligentna bića, društvo vrana na različite načine podsjeća na ono naše, ljudsko. U pogledu društvenog života i socijalne strukture, svim vrstama vrana jedno je zajedničko – monogamni parovi, koji zajedno ostaju dugoročno, često doživotno. Čak i kod vrsta koje žive u zajednicama kao što su kolonije gačaca ili rahle kolonije čavki, osnovni tip veze je jedan gnijezdeći par, kao što je to kod mnogih drugih vrsta ptica. Svaki par određuje svoj teritorij na kojem živi te u njemu gradi gnijezdo i brani ga od drugih pripadnika iste vrste. Kod sive vrane to je vrlo očito jer njihova gnijezda nalazimo međusobno udaljena nekoliko desetaka pa i stotinjak metara. Gačci, koje smatramo puno društvenijom vrstom, također tvore parove. Unutar kolonije gačaca svaki par isto tako gradi svoje gnijezdo koje čuva od drugih gačaca i zadržava svoj „mikro-teritorij“ doživotno. Parovi gačaca pak održavaju redovitu interakciju s drugim pticama unutar kolonije te čak stvaraju „prijateljstva“ s drugim gačcima.
I ostale vrste vrana imaju svoj društveni život izvan svog para. Sive vrane, čavke, svrake pa čak i gavrane često viđamo u manjim ili većim jatima. Kod vrana, jata nisu samo skupine individualnih ptica i parova već svaka grupa ima svoju socijalnu strukturu, a pojedinci su povezani različitim odnosima. Društveni život vrana jako se razlikuje od vrste do vrste pa čak i unutar iste vrste među različitim populacijama. Neke vrste se vole gnijezditi unutar svojih velikih teritorija, dok druge gnijezde vrlo blizu jedne drugima. Neke teritorijalne vrste, kao što su gavrani, zadržavaju se na svojim teritorijima gotovo tijekom cijele godine dok se s drugim gavranima rijetko druže kad se jednom spare. Za takve vrste, ali i ostale, vrlo je bitno adolescentno razdoblje prije dosezanja spolne zrelosti i početka parenja. Kad postanu neovisne o roditeljima, mlade jedinke pridružuju se jatima drugih negnijezdećih ptica. Jata negnijezdećih sivih vrana viđamo i u sezoni gniježđenja i ona se uglavnom sastoje od ptica starosti od 1 do 3 godine koje još nisu uspostavile svoje teritorije. Jatima se ponekad pridružuju i sparene teritorijalne ptice, ali samo privremeno dok traže hranu ili na noćenju. I mladi gačci i čavke povezuju se s ostalim pticama čim se osamostale. Već u prvoj godini života sprijatelje se s drugom jedinkom koja može biti različitog ili istog spola. Takvo privremeno sparivanje pomaže im kod postizanja dominacije i prevladavanju sukoba s drugim pticama. Kasnije kad odrastu zadržavaju veze i poznanstva uspostavljena ranije u životu što također pridonosi uspostavljanju i održavanju hijerarhije u skupini.
Veća jata vrana opažaju se ujesen i zimi. Ako se u tom periodu u predvečerje nađete u Novom Zagrebu moguće je da će vas nadletjeti ogromno jato sivih vrana, gačaca i čavki koje svaki dan lete na istoj relaciji. Velika skupina ptica zajedno se hrani na pouzdanom izvoru hrane – odlagalištu otpada, otkuda se u predvečerje seli u grad kako bi tamo noćila. Zajednička noćilišta tipična su pojava kod pripadnika vrana. Manja jata, obično pripadnika iste vrste, tijekom cijele godine noće na svom odabranom mjestu, najčešće visoko u krošnji drveća. Nakon sezone gniježđenja zajedničkom se jatu pridružuju mlade jedinke i neki teritorijalni parovi. Za održavanje veza i poznanstava u jatu vrlo je bitno znati prepoznavati druge jedinke. Mladi gačci tako nauče prepoznavati braću i sestre prema glasanju dok su još goluždravci u gnijezdu, a odrasli gačci mogu se međusobno prepoznavati i samo na temelju izgleda. U skupini ptica koja se stalno mijenja tijekom godine – ptice odlaze i dolaze, mijenja se veličina – vranama puno pomažu njihove kognitivne i društvene sposobnosti. Osim što održavaju vlastite odnose s drugim pticama, također prepoznaju u kakvom su odnosu druge ptice međusobno. Vrane se tako međusobno mogu svrstavati u različite društvene kategorije, ovisno o pojedinačnim odnosima s drugim pripadnicima skupine, a status ovisi i o spolu, dobi i veličine ptice.
Monogamni način života vrane ne sprječava da razvijaju kompleksne društvene strukture. Dapače, poznanstva izvan gnijezdećih parova vranama su vrlo korisna. Koristi od života u skupini nadilaze očite razloge kao što su obrana od predatora i pronalaženje hrane. Vrane tako uče jedna od druge stvari koje su preopasne da ih same nauče ili im uzimaju previše vremena. Socijalna struktura i prenošenje znanja sigurno su vrlo korisni u kompleksnim i zahtjevnim sredinama kao što je gradska.
I najbolji griješe 🙂 i to na više polja 🙂
Greška broj jedan – stablo na kojem je naš par savio gnijezdo ipak nije suho i tek je krenulo s listanjem. Riječ je o dekorativnoj vrsti katalpa (Catalpa bignonioides), porijeklom iz jugoistočnih dijelova Sjeverne Amerike. Zbunila nas je činjenica kako na njemu nisu bile vidljive suhe, prošlogodišnje mahune kao na dva obližnja primjerka.
Greška broj dva (jer zbunjuje nas i naš par vrana) – intenzivna terenska sezona u Biomu rezultira samo kraćim boravcima u uredu, pa smo povjerovali našim administratorima kako ženka inkubira jaja. Međutim, malo boljim praćenjem stanja kroz ovaj tjedan, utvrdili smo kako ona zaista redovno posjećuje gnijezdo, no u njemu se zadrži samo kratko. Vrijeme će pokazati što se tu točno događa i hoće li se naš par uopće gnijezditi.
Kao što smo već u različitim tekstovima isticali, kao visoko inteligentna bića, društvo vrana na različite načine podsjeća na ono naše, ljudsko. U pogledu društvenog života i socijalne strukture, svim vrstama vrana jedno je zajedničko – monogamni parovi, koji zajedno ostaju dugoročno, često doživotno. Čak i kod vrsta koje žive u zajednicama kao što su kolonije gačaca ili rahle kolonije čavki, osnovni tip veze je jedan gnijezdeći par, kao što je to kod mnogih drugih vrsta ptica. Svaki par određuje svoj teritorij na kojem živi te u njemu gradi gnijezdo i brani ga od drugih pripadnika iste vrste. Kod sive vrane to je vrlo očito jer njihova gnijezda nalazimo međusobno udaljena nekoliko desetaka pa i stotinjak metara. Gačci, koje smatramo puno društvenijom vrstom, također tvore parove. Unutar kolonije gačaca svaki par isto tako gradi svoje gnijezdo koje čuva od drugih gačaca i zadržava svoj „mikro-teritorij“ doživotno. Parovi gačaca pak održavaju redovitu interakciju s drugim pticama unutar kolonije te čak stvaraju „prijateljstva“ s drugim gačcima.
I ostale vrste vrana imaju svoj društveni život izvan svog para. Sive vrane, čavke, svrake pa čak i gavrane često viđamo u manjim ili većim jatima. Kod vrana, jata nisu samo skupine individualnih ptica i parova već svaka grupa ima svoju socijalnu strukturu, a pojedinci su povezani različitim odnosima. Društveni život vrana jako se razlikuje od vrste do vrste pa čak i unutar iste vrste među različitim populacijama. Neke vrste se vole gnijezditi unutar svojih velikih teritorija, dok druge gnijezde vrlo blizu jedne drugima. Neke teritorijalne vrste, kao što su gavrani, zadržavaju se na svojim teritorijima gotovo tijekom cijele godine dok se s drugim gavranima rijetko druže kad se jednom spare. Za takve vrste, ali i ostale, vrlo je bitno adolescentno razdoblje prije dosezanja spolne zrelosti i početka parenja. Kad postanu neovisne o roditeljima, mlade jedinke pridružuju se jatima drugih negnijezdećih ptica. Jata negnijezdećih sivih vrana viđamo i u sezoni gniježđenja i ona se uglavnom sastoje od ptica starosti od 1 do 3 godine koje još nisu uspostavile svoje teritorije. Jatima se ponekad pridružuju i sparene teritorijalne ptice, ali samo privremeno dok traže hranu ili na noćenju. I mladi gačci i čavke povezuju se s ostalim pticama čim se osamostale. Već u prvoj godini života sprijatelje se s drugom jedinkom koja može biti različitog ili istog spola. Takvo privremeno sparivanje pomaže im kod postizanja dominacije i prevladavanju sukoba s drugim pticama. Kasnije kad odrastu zadržavaju veze i poznanstva uspostavljena ranije u životu što također pridonosi uspostavljanju i održavanju hijerarhije u skupini.
Veća jata vrana opažaju se ujesen i zimi. Ako se u tom periodu u predvečerje nađete u Novom Zagrebu moguće je da će vas nadletjeti ogromno jato sivih vrana, gačaca i čavki koje svaki dan lete na istoj relaciji. Velika skupina ptica zajedno se hrani na pouzdanom izvoru hrane – odlagalištu otpada, otkuda se u predvečerje seli u grad kako bi tamo noćila. Zajednička noćilišta tipična su pojava kod pripadnika vrana. Manja jata, obično pripadnika iste vrste, tijekom cijele godine noće na svom odabranom mjestu, najčešće visoko u krošnji drveća. Nakon sezone gniježđenja zajedničkom se jatu pridružuju mlade jedinke i neki teritorijalni parovi. Za održavanje veza i poznanstava u jatu vrlo je bitno znati prepoznavati druge jedinke. Mladi gačci tako nauče prepoznavati braću i sestre prema glasanju dok su još goluždravci u gnijezdu, a odrasli gačci mogu se međusobno prepoznavati i samo na temelju izgleda. U skupini ptica koja se stalno mijenja tijekom godine – ptice odlaze i dolaze, mijenja se veličina – vranama puno pomažu njihove kognitivne i društvene sposobnosti. Osim što održavaju vlastite odnose s drugim pticama, također prepoznaju u kakvom su odnosu druge ptice međusobno. Vrane se tako međusobno mogu svrstavati u različite društvene kategorije, ovisno o pojedinačnim odnosima s drugim pripadnicima skupine, a status ovisi i o spolu, dobi i veličine ptice.
Monogamni način života vrane ne sprječava da razvijaju kompleksne društvene strukture. Dapače, poznanstva izvan gnijezdećih parova vranama su vrlo korisna. Koristi od života u skupini nadilaze očite razloge kao što su obrana od predatora i pronalaženje hrane. Vrane tako uče jedna od druge stvari koje su preopasne da ih same nauče ili im uzimaju previše vremena. Socijalna struktura i prenošenje znanja sigurno su vrlo korisni u kompleksnim i zahtjevnim sredinama kao što je gradska.
