Ilegalna upotreba otrovnih supstanci u okolišu kojom se ciljaju ‘nepoželjne’ životinjske vrste smanjuje bioraznolikost i prijetnja je javnom zdravlju, a neprimjetno se nastavlja i prolazi nekažnjeno, prema novoj Studiji o trovanju strvinara na Balkanu iz 2022. pripremljenoj u sklopu projekta BalkanDetox LIFE koji se financira iz programa EU LIFE.
Između 2000. i 2020. godine zabilježeno je 1.046 slučajeva i sumnji na trovanje divljih životinja širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Republike Sjeverne Makedonije i Srbije, pokazuje Studija o trovanju strvinara na Balkanu. Čini se da je glavni motiv iza trovanja konflikt s predatorima (uglavnom vukovima, lisicama, čagljevima i medvjedima) potencijalna šteta koju mogu nanijeti stočarstvu, poljoprivrednoj proizvodnji i lovnoj divljači u lovnim područjima.
“Ova praksa nije rješenje za konflikte između ljudi i divljih životinja. To je neselektivna metoda ubijanja životinja koja dovodi u opasnost i ugrožene vrste i građane koji je nisu svjesni, uključujući i djecu”, navodi Uroš Pantović, koordinator projekta BalkanDetox LIFE.
Karbamati, a posebno karbofuran, korišteni su u gotovo svakom drugom slučaju trovanja. Karbofuran je zabranjeni pesticid koji se smatra opasnim za ljudsko zdravlje uzimajući u obzir da je samo 0,5 mg dovoljno da ubije 21 osobu.
Dovođenje strvinara i drugih ugroženih vrsta do izumiranja
Ptice, najčešće strvinari, najviše su pogođeni ilegalnim trovanjem divljih životinja; zabilježeni su kao žrtve u svakom četvrtom slučaju trovanja. Ukupno 465 strvinara, uključujući 47 egipatskih strvinara, 17 supova starješina i jedan kostoberina, stradalo je na balkanskom poluotoku u periodu od 2000. do 2020. godine. Najviše je pogođena regionalna populacija bjeloglavog supa s 400 stradalih jedinki u 233 odvojena slučaja trovanja ili slučaja sa sumnjom na trovanje. Slijede ih škanjci s 392 stradale jedinke u 190 odvojenih slučajeva i lisice s 389 jedinki u 141 zasebnom slučaju.
“Procjenjuje se da se na Balkanu svake godine smrtno otruje 115 strvinara, ako uzmemo u obzir da se otkrije i zabilježi manje od 20% slučajeva trovanja”, navodi Jovan Andevski, program menadžer Fondacije za zaštitu strvinara (VCF).
Takvi gubici predstavljaju snažan udarac na regionalnu populaciju strvinara i dovode do regionalnog i lokalnog izumiranja određenih vrsta. Trovanje divljih životinja i dalje je najveća prijetnja strvinarima na balkanskom poluotoku i trenutni limitirajući faktor za njihov povratak. Ovaj se faktor mora uzeti u razmatranje prilikom planiranja bilo kakve inicijative zaštite strvinara, posebno prilikom inicijativa reintrodukcije.
Hitna potreba za borbom protiv trovanja divljih životinja na Balkanu
Niska svijest, nedovoljna uključenost relevantnih vladinih institucija, nejasna legislatura i nadležnosti, kao i nedostatak resursa i kapaciteta kada su u pitanju slučajevi trovanja, predstavljaju glavne izazove za efikasno rješavanje ovog problema na Balkanu.
Rješavanje problema ilegalnog trovanja divljih životinja zahtijeva multidisciplinaran pristup i udružene napore više zainteresiranih strana. Projekt BalkanDetox LIFE podići će svijest o ozbiljnosti ove prakse da se označi kao socijalno neprihvatljiva radnja u očima javnosti. Nadalje, projekt teži ka aktiviranju državnih institucija i izgradnji kapaciteta kroz Wildlife Crime Academy i druge edukacije kako bi se unaprijedile istrage i procesuiranje slučajeva trovanja. Također će pomoći razvoju efikasnijih i jasnijih operativnih protokola koji će opisivati nadležnosti za prijavljivanje, istragu i procesuiranje slučajeva trovanja divljih životinja zasnovanih na primjerima najboljih praksi iz drugih država. Pored toga, projekt će unaprijediti komunikaciju i razmjenu informacija među odgovornim institucijama i sektorima vezano za sudstvo kako bi se ubrzali sudski procesi u slučajevima trovanja divljih životinja.
“U Hrvatskoj je trovanje divljih životinja jasno definirano kao protuzakonita aktivnost kažnjiva po Kaznenom zakonu, no nažalost često nije kao takva pravilno prijavljena, istražena i procesuirana. Kroz ovaj projekt, BalkanDetox LIFE, radit ćemo na podizanju svijesti građana te predstavnika relevantnih državnih institucija, tako možemo utjecati na bolje i pravilnije postupanje slučajevima trovanja u RH”, navodi Nera Fabijanić, koordinatorica projekta BalkanDetox LIFE za Republiku Hrvatsku.
O BalkanDetox LIFE projektu
BalkanDetox LIFE petogodišnji je projekt s budžetom od 1,8 milijuna € koji za cilj ima podizanje svijesti i jačanje državnih kapaciteta za borbu protiv problema trovanja divljih životinja u sedam balkanskih država. Financira se iz EU LIFE Programa i sufinancira od strane Fondacije za zaštitu strvinara (VCF), MAVA Fondacije i Euronatura. Projekt vodi VCF, a Udruga Biom zadužena je za nacionalnu provedbu u Republici Hrvatskoj.
Saznajte više na:
www.balkandetoxlife.eu
