Generalna skupština UN-a je 1994. godine odlučila da se 17. lipnja obilježava Svjetski dan borbe protiv erozije i suše, kako bi se ukazalo na potrebu za održivim upravljanjem zemljištem.
Iako se erozija tla najviše povezuje s gubitkom šuma i prirodnog pokrova općenito u razvijenim državama to uglavnom nije slučaj. Uništavanje šuma u Južnoj Americi, Sahelu ili tropskom dijelu Azije je globalno najizraženiji uzrok erozije tla, ali u Europi, primjerice, to je intenzivna poljoprivreda, naročito u sušim dijelovima Europe.
U Hrvatskoj, nakon više desetljeća brige za šumski pokrov i ostalu prirodnu vegetaciju problemi erozije tla na prirodnim staništima su rijetki i lokalizirani, ali se ipak jače pokažu npr. za jakih kiša.
“Problemi erozije oranica pod intenzivnom poljoprivredom su nažalost manje prepoznati iako s njih vjetrom bivaju odnesene velike količine tla. Nekada planski podizani vjetrozaštitni pojasevi/drvoredi su danas većinom uništeni ili zapušteni, a gubi se mozaičnost krajolika, s brojnim živicama, šumarcima, voćnjacima i pojedinačnim stablima koji su zaustavljali vjetar”, pojašnjava Ivan Budinski, stručni savjetnik za zaštitu prirode u udruzi Biom.
