Okolišne organizacije pozdravljaju izmjene štetnog Zakona o vodama, no upozoravaju na propuste koji bi omogućili daljnje provođenje štetnih projekata eksploatacije šljunka i pijeska te degradaciju riječnih ekosustava pod krinkom zaštite od poplava
Nakon gotovo dvije godine, na javnom savjetovanju našle su se izmjene Zakona o vodama, u koji je amandmanom saborskih zastupnika iz redova vladajuće većine 2019. godine ugrađen članak kojim se, a sve pod krinkom zaštite od poplava i održavanja plovnog puta, dopušta eksploatacija pijeska i šljunka bez poštivanja nužnih okolišnih postupaka i izrade procjena utjecaja na ekološku mrežu. Na ove izmjene Zakona o vodama reagirala je Europska komisija putem službene opomene jer su one ignorirale europsko zakonodavstvo i postojeće direktive o zaštiti prirode i voda.
Iako okolišne organizacije – WWF Adria, Zelena akcija, Udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode – pozdravljaju izmjene Zakona o vodama, upozoravaju kako i novi prijedlog zakona ponovno nastoji zaobići europske direktive i ostavlja prostora za zaobilaženje okolišnih postupaka.
„Novi prijedlog izmjena Zakona o vodama i dalje nije usklađen s Direktivama i zakonodavstvom Europske unije jer ponovno predviđa opće izuzeće od izrade odgovarajućih studija procjene utjecaja zahvata – ovaj puta pod izgovorom ‘poplava’. Također, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode već detaljno propisuju slučajeve kada je moguće odstupiti od obveze odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, stoga se dodatna odstupanja ne bi trebala propisivati navedenim zakonom jer se ista stvar zakonski normira s dva zakona što povećava pravnu nesigurnost u primjeni. Nadalje, Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš jasno ističe kako se o izuzeću od okolišnih postupaka mora odlučivati na razini pojedinačnih slučajeva i pri tome se mora utvrditi hoće li doći do negativnih posljedica“, ističe
Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.
Nedostupne informacije
S ciljem osiguranja transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja građana i civilnoga društva te borbe protiv korupcije, a u skladu s multilateralnom inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast, čija je potpisnica i Hrvatska, okolišne organizacije apeliraju da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja učini javnom dostupnim na svojim internetskim stranicama svu dokumentaciju iz okolišnih postupaka, pa tako i sve nadopune dokumentacije i konačne verzije koje u pravilu nisu dostupne putem stranice ministarstva. Posebno se osvrćemo na činjenicu da za okolišne postupke vezane za strategije, planove i programe nikakva dokumentacija nije dostupna (za razliku od zahvata), kao što nije dostupna niti informacija o započinjanju postupka (dok je isto za zahvate dostupno).
Okolišne organizacije napominju kako do prvotnih izmjena od prije dvije godine nije ni trebalo doći jer je bilo već tada jasno kako će se u kratkom razdoblju dozvoliti štetni projekti eksploatacije pijeska i šljunka koji će dovesti do daljnje degradacije višestruko zaštićenih ekosustava.
„Podsjećamo kako je u proteklih dvije godine odobreno nekoliko projekata iskapanja pijeska i šljunka koji su nanijeli nepovratnu štetu rijekama, od kojih se najviše ističe ‘slučaj Petrijevci’ kada je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u jeku pandemije izdalo rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 m3 sedimenta iz rijeke Drave, zbog čega smo u konačnici pokrenuli
tužbu protiv resornog ministarstva. Držimo nedopustivim da se propisi i zakoni iskorištavaju za partikularne interese nauštrb javnog te da se time ugrožava dobrobit svih nas“, rekao je
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
Neambiciozni strateški dokumenti
Unatoč tome što su vladajućima puna usta ublažavanja posljedica klimatskih promjena i tzv. zelenih politika, dosadašnja praksa implementacije pokazuje suprotno.
„Strateški dokumenti, poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, nisu ambiciozni i prepuni su floskula, dok izostaju konkretne mjere implementacije koje bi doista transformirale naše društvo u niskougljično i uspješno ublažile posljedice klimatskih politika. Još jednom jasno poručujemo kako to nije moguće bez jačanja mehanizama zaštite, dosljednog provođenja zakona i ulaganja u projekte obnove staništa i ekosustava, uz participaciju svih zainteresiranih strana. Donosioci odluka moraju konačno shvatiti da bez očuvane prirode, kojom se upravlja održivo i strateški, ni mi nećemo imati budućnost“, zaključila je
Branka Španiček iz WWF Adrije.
WWF Adria, Zelena akcija, Udruga BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode pozivaju sve građanke i građane, kao i druge zainteresirane organizacije, da
sudjeluju u javnom savjetovanju izmjena Zakona o vodama kako bi zajedno spriječili nastavak bezumnog upravljanja našim najvrjednijim resursom – vodom!
