Glasanje će odlučiti kako će se ZPP trošiti u sljedećih sedam godina, a obzirom na njegovu veličinu, odredit će hoće li EU doista biti kadra dosegnuti svoje ciljeve Europskog zelenog plana
Predvođeni Janezom Potočnikom, bivšim povjerenikom Europske komisije za okoliš od 2009. do 2014. i trenutnim predsjednikom fondacije RISE i Foruma za budućnost poljoprivrede, 198 donositelja političkih odluka, poslovnih lidera, gospodarskih udruženja, nevladinih organizacija i trustova mozgova zajednički su zatražili Zeleni oporavak za poljoprivredu.
Njihova izjava podržava europsku strategiju od polja do stola i strategiju bioraznolikosti kao temeljne nacrte za održivu poljoprivredu i dolazi uoči buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), o kojoj glasa Europski parlament i ministri poljoprivrede država članica. Nova Zajednička poljoprivredna politika najvjerojatnije će dosegnuti gotovo 400 milijrdi eura i činit će 32 posto ukupnog proračuna EU.
Glasanje će odlučiti kako će se ZPP trošiti u sljedećih sedam godina, a obzirom na njegovu veličinu, odredit će hoće li EU doista biti kadra dosegnuti svoje ciljeve Europskog zelenog plana.
U izjavi bivši član Europske komisije poziva da se novac europskih poreznih obveznika usmjeri na izgradnju ekološke otpornosti i da nova Zajednička poljoprivredna politika bude usmjerena na implementaciju principa Zelenog plana i s njima povezanih strategija, kako bi se pomoglo tranziciji poljoprivrednika na dugoročno održiv model.
Izjava je dobila značajnu podršku iz svih sektora, uključujući 21 člana Europskog parlamenta i druge utjecajne dionike, te predstavlja snažnu obavezu izgradnje novog poljoprivednog sustava koji neće štetiti okolišu, za dobrobit ljudi, prirode i planeta. Ove godine više od 3600 znanstvenika iz 63 zemlje pozvalo je na reformu ZPP-a, Europski revizorski sud
zaključio je da “većina financiranja ZPP-a ima malo pozitivnog učinka na bioraznolikost”, a nedavno objavljeno
znanstveno istraživanje podcrtava kako trenutni ZPP, i intenzivni model poljoprivrede kakav promovira, izravno vodi gubitku bioraznolikosti, zagađenju vode i zraka, pretjeranom crpljenju vode i doprinosi klimatskoj krizi.
“Pandemija COVID 19 duboko je destalibizirala društva diljem svijeta i solidarni smo s onima koje su najviše pogodili njeni utjecaji. Korijeni pandemije su intimno povezani s korijenima klimatskih kriza i kriza bioraznolikosti: naša trenutno neodrživa eksploatacija prirode i zemljinih resursa”, stoji u izjavi.
