Volonteri zaslužni za znanstveno istraživanje gačaca u Zagrebu

Podaci korišteni u analizi prikupljeni su od 2017. do 2023. godine metodom građanske znanosti, odnosno radom volontera

Sedmogodišnje istraživanje broja gnijezdećih parova gačaca i njihov izbor vrsta stabala na području Zagreba zabilježilo je trend preseljenja gačaca s poljoprivrednih staništa i rubova grada u gušće naseljena gradska područja.  U zadnjih 7 godina broj parova gačaca na širem području Zagreba se oporavio na broj parova iz 2006. godine, nakon velikog pada brojnosti početkom prošlog desetljeća. Najveći ukupan broj gnijezdećih parova zabilježen je 2022. i 2023. godine s 1172 i 1168 gnijezdećih parova, kako je utvrđeno u znanstvenom članku objavljenom u 58. izdanju časopisa Larus Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.   Gačac (Ptica godine 2024.!) je česta gnjezdarica u nizinskoj Hrvatskoj gdje nastanjuje poljoprivredna područja, ali zbog uklanjanja stabala na poljoprivrednim površinama ova vrsta ostaje bez svojih prirodnih staništa i seli na urbana područja. Stabla pored stambenih zgrada u gradovima kao što je Zagreb sve su češće načičkana kolonijama gnijezda gačaca, što zbog njihovog prodornog glasanja i izmeta koji pada na automobile pod stablima stvara probleme u suživotu s građanima. Podaci korišteni u analizi prikupljeni su od 2017. do 2023. godine metodom građanske znanosti. Volonteri su u istraživanom razdoblju posjećivali kolonije pri čemu su bilježili broj gnijezdećih parova, vrste stabla na kojima se gnijezda nalaze te ostale važne napomene. U razdoblju od 2017. do 2023. na području grada Zagreba zabilježeno je 20 kolonija, a broj gnijezdećih parova bilježi ukupno povećanje za 49,7 %. Gnijezda su se nalazila na 35 različitih vrsta stabala, a najčešće na platani Platanus x acerifolia. U okolici kolonija zabilježen je velik udio travnjačkih površina koje su značajne za prehranu gačaca. Primjerice, najveći porast broja gnijezdećih parova 2022. u odnosu na 2021. zabilježen je na području gradskih naselja Zapruđe (sa 135 na 255) i Dugave (sa 53 na 95), a radi se o naseljima koje odlikuju prostrane otvorene površine travnjaka, poput onih na području Bundeka i nasipa uz Savu. Travnjaci na području Zapruđa i Bundeka obuhvaćaju čak 29 posto površine. Na takvim površinama mladi gačci pronalaze svoju omiljenu vrstu hrane, poput gujavica, nužnu za rast i razvoj u prva dva tjedna života. U zimskom razdoblju siguran izvor hrane pak pronalaze na odlagalištu otpada Prudinec. 

S druge strane, zabilježen je značajan pad broja gnijezdećih parova na području Studentskog doma Stjepan Radić, u blizini Save, koji je u prvoj godini istraživanja (2017.) predstavljao najveće gnijezdilište gačaca u Zagrebu s 224 gnijezdeća para, dok je 2023. taj broj pao na 80. Istraživanje je zabilježilo 18 pokušaja uklanjanja gnijezda ili rezanja grana sa stabla na kojima se nalaze kolonije s ciljem smanjenja broja gačaca. No, ti pokušaji nisu imali velik utjecaj na promjenu broja gačaca na području grada Zagreba, kako se ističe u nedavno objavljenom znanstvenom članku koji su potpisali Louie Taylor i Tea Dorogi iz Udruge Biom te Katarina Horvat iz Udruge Bioteka. Veći broj gnijezdećih gačaca na pojedinim lokacijama u gradu Zagrebu povećava izazov suživota ptica i građana. Ključno je stoga zaštiti postojeće kolonije koje su udaljene od stambenih zgrada ili naseljenih područja kako se ne bi nastavio trend preseljeljenja ptica u gradove. Na lokacijama na kojima se nalaze kolonije u neposrednoj blizini stambenih zgrada prihvatljivo je strateški orezati pojedine grane i potaknuti ptice na preseljenje, no ova metoda nije uvijek uspješna i efikasna. Ključan je stoga strateški i dugoročan pristup koji uključuje sadnju stabala kakva preferiraju gačci dalje od ljudskih nastambi te smanjivanje dostupnosti izvora hrane. Ograničavanje količine hrane je moguće postići unaprjeđenjima u gospodarenju otpadom (zatvaranje otvorenih odlagališta otpada) kao i fragmentiranjem jednolikih staništa gušćom sadnjom stabala i grmlja te odgođenom košnjom tokom ljeta.