Ostavljanje otrovnih mamaca u prirodi pokreće začarani krug, neselektivno ubijajući svaku životinju koja dođe u kontakt s tim otrovnim tvarima
Ilegalno trovanje divljih životinja je okrutna i štetna praksa. Unatoč tome što je zabranjeno u mnogim zemljama, i dalje je najčešća metoda za “uklanjanje” neželjenih vrsta životinja koje se smatraju štetočinama ili grabežljivcima. Međutim, posljedice sežu daleko izvan planiranih ciljeva, utječući na druge divlje životinje, pa čak i na ljude. Ostavljanje otrovnih mamaca u prirodi pokreće začarani krug, neselektivno ubijajući svaku životinju koja dođe u kontakt s tim otrovnim tvarima. Ovaj ciklus ima razorne učinke na ekosustave i zaštićene vrste te prijeti dobrobiti ljudi. Nedavno objavljeni animirani video projekta BalkanDetox LIFE ilustrira začarani krug smrti trovanjem.
Opasnost od otrovnih mamaca
U pokušaju rješavanja sukoba ljudi i divljih životinja, farmeri i lovci često pribjegavaju otrovnim mamcima kako bi uklonili životinje koje mogu oštetiti usjeve, stoku ili neke vrste divljači. Otrovni mamci obično se sastoje od komada mesa ili cijelih lešina posipanih smrtonosnim tvarima poput pesticida, uključujući one ilegalne poput karbofurana, zabranjenih u EU-u. Ovi se mamci ostavljaju na otvorenim površinama, lako dostupnim životinjama. Međutim, ova praksa je neselektivna, što rezultira sporom i mučnom smrti svakog stvorenja koje naiđe na mamac. To ne uključuje samo ciljane životinje, već i druge životinje, kao što su ptice grabljivice, strvinari, pa čak i domaće životinje poput kućnih ljubimaca i stoke. Za poljoprivrednike gubitak domaćih životinja može imati značajan ekonomski utjecaj, povećavajući time nastalu štetu.
Utjecaj na ekosustave i životinjski svijet
Neselektivno trovanje divljih životinja ima teške posljedice za cijele ekosustave. Smrt jedne životinje može poremetiti osjetljivu ravnotežu prirode. Supovi koji obično nisu mete, hrane se i otrovanim lešinama postajući time i sami žrtve, što može dovesti do tragičnog gubitka više jedinki, čak i uništiti čitave kolonije. Prema studiji o trovanju iz 2022., procjenjuje se da 115 supova godišnje potencijalno podleže trovanju na Balkanu. Uzimajući u obzir da je manje od 20% incidenata trovanja otkriveno i dokumentirano, stvarni utjecaj je vjerojatno još veći. Osim toga, nestanak grabežljivaca može rezultirati prevelikim brojem drugih vrsta što dovodi do šteta na usjevima i drugih problema povezanih s vegetacijom. Gubitak prirodnih “čistača” može potencijalno pridonijeti povećanju broja štetnika koji prenose bolesti, a koji utječu i na stoku i na ljude.
Trovanje ne poznaje granice
Divlje životinje ne poznaju političke granice, što znači da životinje koje pojedu otrovne mamce mogu nesvjesno otići u susjedne zemlje, tamo dočekati svoju smrt i izazvati opasan domino efekt. To može dovesti do užasnog fenomena koji se naziva sekundarno trovanje, što pokreće opasan ciklus stradavanja. Ono što još više zabrinjava je raširena uporaba otrova diljem balkanskih zemalja. Ove nacije dijele zajedničke tradicije, metode i otrovne tvari, zbog čega nezakonita prekogranična trgovina zabranjenim materijalima predstavlja značajnu i alarmantnu zabrinutost.
Učinci na ljude
Kada pojedinci naiđu na otrovne mamce ili naiđu na otrovane životinje, to može imati štetne učinke na njihovo zdravlje. Zlouporaba pesticida na takav način potencijalno zagađuje cijeli naš prehrambeni lanac. Ova kontaminacija može proći nezapaženo, pri čemu pojedinci koji ništa ne sumnjaju konzumiraju meso, usjeve ili vodu otrovanu ovim štetnim tvarima. Zbog toga mogu patiti od teških zdravstvenih problema, od akutnih trovanja do kroničnih bolesti, oštećenja organa, a u najgorim slučajevima čak i umrijeti.
Otrovni spojevi koji se koriste kao otrovni mamci izazivaju probleme u ključnim organima unutar tijela, uključujući živčani, dišni i kardiovaskularni sustav. Štoviše, određene tvari mogu imati dugotrajne učinke, uzrokujući neurološke poremećaje, probleme u razvoju ili reproduktivne komplikacije.
Prekidanje ciklusa
Prekid kruga ilegalnog trovanja divljih životinja zahtijeva zajednički napor vlada, organizacija za očuvanje i lokalnih zajednica. Projekt BalkanDetox LIFE poduzima ključne korake u ovom nastojanju, koji uključuju:
- Razumijevanje problema: Razvoj sveobuhvatne baze podataka o smrtnosti divljih životinja diljem Balkana, pružanje preciznih podataka o slučajevima trovanja kako bi se pomoglo u definiranju opsega problema, identificiranju ključnih ciljnih skupina i žarišta, usmjeravanju preventivnih radnji i praćenju učinkovitosti mjera protiv trovanja. Istodobno, može olakšati regionalne i međunarodne suradnje, poboljšavajući razmjenu informacija i koordinaciju.
- Podizanje svijesti: Edukacija relevantnih dionika o opasnostima nezakonitog trovanja divljih životinja je ključna. Promicanjem preventivnih mjera i sigurnih alternativa otrovnim mamcima, možemo učinkovito riješiti sukobe između divljih životinja i ljudi, izbjegavajući negativne posljedice trovanja.
- Izgradnja kapaciteta za poboljšanje procesuiranja: Wildlife Crime Akademija odigrala je ključnu ulogu u jačanju kapaciteta nadležnih tijela iz sedam balkanskih zemalja. Kroz specijaliziranu obuku, ova su tijela stekla vještine potrebne za istraživanje, upravljanje i borbu protiv incidenata ilegalnog trovanja divljih životinja. Također je bitno provoditi postojeće zakonodavstvo kako bi se obeshrabrila upotreba otrovnih mamaca. Smatrajući prekršitelje odgovornima za svoje postupke, šaljemo snažnu poruku da se ilegalno trovanje divljih životinja ne tolerira.
- Pravovremeni odgovor i prevencija: Praćenje ključnih vrsta kao što je bjeloglavi sup diljem Balkana omogućuje nam da odmah pratimo sumnjive slučajeve trovanja. To omogućuje brze reakcije, uključujući uklanjanje otrova, čime se u konačnici sprječava masovna stradavanja ugroženih vrsta.
Primjenom ovih strategija i suradnjom sa svim relevantnim dionicima možemo prekinuti začarani krug ilegalnog trovanja divljih životinja!
Pratite BalkanDetox LIFE projekt na Facebooku i Instagramu kako biste bili informirani i doprinijeli podizanju svijesti!
