Svjetski dan vlažnih staništa

Proteklih dana smo imali prilku sudjelovati na nekom od obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa. Svi smo obilježavali isti dan, odnosno 2. veljače i World Wetlands Day. Naravno, u duhu hrvatskog jezika bi bilo potrebno napisati ovaj naziv na hrvatskom, ali nezgodno je što ga svi drugačije zovu. S obzirom da se Udruga BIOM uključila u manifestaciju u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode htio sam koristiti naziv kojeg i oni koriste, međutim, ni oni nisu sigurni oko Svjetskog dana močvarnih i Svjetskog dana vlažnih staništa. Iskreno, nama nije ni bitno, to je pitanje za kroatiste.

Bitno je da je prošlo 40 godina od potpisivanja Ramsarskog sporazuma, odnosno sporazuma kojim je je 18 zemalja potpisnica htijelo napraviti iskorak u zaštiti svojih vlažnih staništa kako bi sačuvali bioraznolikost za buduće generacije. Njihova namjera davne 1971. godine je bila uvesti nove standarde u zaštitu prirode te iskorištavanje vlažnih staništa usmjeriti ka održivom načinu. Do danas taj cilj prepoznale su mnoge zemlje tako da Ramsarska konvencija trenutno ima 160 zemalja potpisnica. Na pola tog puta, 1991. godine, i Hrvatska se svrstala na taj popis. Hrvatska s 4 Ramsarska područja spada u sredinu toga popisa jednako kao i površinom od malo preko 85000 hektara.

Crna Mlaka je ornitološki rezervat na kojem postoji uspješna ribnjačarska djelatnost, Kopački rit i Lonjsko polje su parkovi prirode kojima upravljaju javne ustanove, a delte Neretve je bez djelotvorne zaštite unatoč postojanju nekoliko ornitoloških rezervata na tom području. Osim ova četiri vlažna/močvarna područja, u Hrvatskoj postoji još velik broj sličnih. Većinom su bez odgovarajuće zaštite, a najčešće okolno stanovništvo nije ni svjesno njihove prave vrijednosti. Nažalost, često ni odgovorne institucije ne rade svoj posao pa sav trud kojeg građani ulažu u zaštitu močvara propadne zbog nekih drugih interesa. Bilo bi jako lijepo kada bi neki od narednih Svjetskih dana močvarnih staništa mogli obilježiti u nekom novom području sa odgovarajućom zaštitom i kada bi se sve močvare i rijeke jednako cijenile i štitile bez obzira na lokalnu ili državnu vlast, privatne investitore, lobiste ili neke četvrte.

Tekstovi na internetu vezani uz dan močvara:
Priopćenje Udruge Baobab o stanju močvara u Hrvatskoj
Zanimljiv tekst Udruge Sunce
Članak na portalu Biologija.com.hr

Oznake: