Vrijeme je da predstavimo rezultate prstenovanja ptica na ovogodišnjem Ornitološkom prstenovačkom kampu Učka kojeg već 17 godina organiziramo s Javnom ustanovom Park prirode Učka! Pritom pregledavamo albume kojima smo ovjekovječili djelić atmosfere, novih poznanstava i iskustava.
126 ruku, odnosno 58 domaćih i 5 volontera Europskih snaga solidarnosti je kroz 31 dan podizalo i spuštalo mreže, pažljivo donosilo ptice za prstenovački stol i marljivo prikupljalo podatke.
Okruženi mirisima vriska, kadulje, crnog bora i mnogih drugih, zajedno s volonterima iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, uživali smo u aktivnostima prstenovanja te bogatom, edukativnom i kreativnom sadržaju. Tijekom prva tri tjedna su na kampu sudjelovali svi zainteresirani volonteri laici, dok su se u posljednjem tjednu kampa pridružili oni koji se žele stručno unaprijediti; prstenovači, pripravnici, zaposlenici javnih ustanova i mnogi drugi.
Ovogodišnji rezultati
Na svom putovanju u potrazi za hranom i skloništem tijekom jesenske migracije ptica, na najvećoj lokvi Rovozni na području Parka, prstenovano je 856 ptica, odnosno 37 različitih vrsta, a uhvaćeno je i 86 prethodno prstenovanih ptica! Zahvaljujući obilju hrane (kako kukaca tako i različitih plodova) koji nam je donijela ova kišna godina, prstenovano je i ponovno ulovljeno više ptica nego prošle godine u istom razdoblju.
Među TOP 10 najbrojnijih prstenovanih ptica ove su godine šumski zvišci (Phylloscopus sibilatrix) – 153, crvendaći (Erithacus rubecula) – 114, crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca) – 91, crnokape grmuše (Sylvia atricapilla) – 67, žuti voljići (Hippolais icterina) – 61, kosevi (Turdus merula) – 57, sive grmuše (Sylvia borin) – 48, dugorepe sjenice (Aegithalos caudatus) – 40, plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus) – 30 i strnadice cikavice (Emberiza cia) – 27. Ove smo godine također prvi put ostavljali nekolicinu posebnih mreža otvorenih dodatnih sat vremena u sumrak, zahvaljujući čemu smo u nešto većem broju prstenovali i sumračne vrste poput leganja (13) i ćuka (4).
Na počasnim mjestima posebno rijetkih ulova bismo istaknuli trstenjaka rogožara (Acrocephalus schoenobaenus), prugastog stanovnika vlažnih staništa koji samo povremeno “zaluta” na našu lokvu, kobca (Accipiter nisus), grabljivicu koju zbog veličine i inteligencije ne nalazimo često u našim mrežama te čižka (Spinus spinus), zebovku koja se u svom lutanju Učkom uglavnom drži visokih krošanja i lako prelijeće prstenovačke mreže.
U gotovo robinzonskim i svim vremenskim uvjetima (a vrijeme nas u trećem tjednu nikako nije mazilo) uspješno smo odradili 2471 volonterski sat! Od najstarijih sudionika pa do najmlađe, jednogodišnje bebe, svi su uživali mir kojeg priroda Učke obilato pruža. Tijekom jednog je tjedna na kampu čak boravilo više obitelji volontera s djecom, kojima je posebno značila ovakva prilika za učenje u prirodi, a kamp su nas posjetile i grupe učenika iz područnih škola te su i školarci imali priliku doživjeti prstenovanje ptica.
Ovom prilikom željeli bismo se još jednom zahvaliti svima koji su proveli komadić svog ljeta s nama i bili dio ovogodišnje učkarske ptičje priče. Ponekad se čini izazovno organizirati kamp, no svake godine se uvjerimo kako ovakve aktivnosti, osim što su korisne za proučavanje i zaštitu ptica, nama svima napune baterije i odmore nas od svakodnevice. Čvrsto se nadamo da će ova naša, uskoro punoljetna tradicija, biti svake godine sve bolja i uspješnija zahvaljujući svima koji je održavaju i u njoj uživaju svih ovih godina.
Za one koji žele znati više: Kako se prstenuju ptice?
Pri prstenovanju koristimo standardiziranu, prethodnih godina primijenjivanu metodologiju. Ove godine postavili smo 14 ornitoloških mreža za manje ptice te po prvi put i dvije dodatne mreže za veće ptice koje su korištene tijekom noćnog prstenovanja. Mreže su dimenzija 12 x 3 metra s 5 džepova što ukupno čini 168 metara mreža za prstenovanje ptica. Važno je napomenuti da tijekom standardnog (dnevnog) prstenovanja ne koristimo nikakva dodatna ili umjetna sredstva privlačenja ptica poput reprodukcije glasanja, hranilica ili modela. Ovakvom se metodologijom dobiva realna slika raznolikosti ornitofaune jer su sve zabilježene ptice došle na lokaciju prstenovanja bez ljudske intervencije. Noćno se prstenovanje provodilo u razdoblju od jednog sata nakon sklapanja dnevnih mreža te se za to vrijeme u pojedinačnom razdoblju od pola sata puštalo glasanje legnja (Caprimulgus europaeus) i ćuka (Otus scops), čime smo privlačili ove vrste.
Ptice se označavaju metalnim prstenovima odgovarajuće veličine i s jedinstvenim kodom. Uz prstenovanje, uzimamo osnovne i dodatne morfološke mjere ptica. Svakoj se jedinki određuje vrsta i, ako je moguće, spol i starost. Obavezno se mjeri duljina krila i tjelesna masa te određuje indeks masnog tkiva. Nakon što pažljivo sve odradimo neozlijeđene ih pustimo natrag na slobodu. Također, ako se u mrežu uhvati ptica koja je prstenovana prijašnjih godina, zapišemo broj prstena kojeg nosi i ponovo je izmjerimo.
