Harriet Bradley iz Biomove partnerske organizacije BirdLife Europe komentirala je izvješće Europskog revizorskog suda: “66 milijardi eura navodno je utrošeno na prirodu putem Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u proteklih sedam godina, a od toga se nema što pokazati. Problem nije bio u tome da nema dovoljno novca – problem je da je novac išao krivim farmerima koji su radili krive stvari. Ovo izvješće jasno pokazuje put kojim EU mora poći da zaustavi uništenje prirode u Europi – ustati protiv lobija intenzivne poljoprivrede, zaustaviti štetne poticaje ZPP-a i staviti na stol pravi novac za bioraznolikost u proračunu EU.”
Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) nije se uspjelo preokrenuti trend smanjenja biološke raznolikosti koji se bilježi već desetljećima, a intenzivna poljoprivreda ostaje glavni uzrok gubitka biološke raznolikosti, stoji u novom izvješću Europskog revizorskog suda.
Revizori su utvrdili da postoje nedostatci u strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. i njezinoj usklađenosti sa ZPP-om. Povrh toga, Komisijino praćenje rashoda u okviru ZPP-a za pitanje biološke raznolikosti nije pouzdano te većina financiranja u okviru te politike ima neznatan povoljan učinak na navedeno pitanje. Pojedini programi u okviru ZPP-a imaju potencijal za povećanje biološke raznolikosti, no Komisija i države članice davale su prednost opcijama kojima se ostvaruje slab učinak.
Broj i raznovrsnost vrsta živih bića na poljoprivrednim zemljištima već dugi niz godina bilježe pad. Od 1990. godine populacije poljskih ptica i travnjačkih leptira – koje su dobar pokazatelj promjena – smanjile su se za više od 30 %. Intenzivna poljoprivreda dovela je do smanjenja količine i raznolikosti prirodne vegetacije, a time i životinjskih vrsta te ostaje glavni uzrok gubitka biološke raznolikosti.
“ZPP dosad nije bio dostatan”
Komisija je 2011. donijela strategiju kako bi se do 2020. zaustavio gubitak biološke raznolikosti. Obvezala se na povećanje doprinosa poljoprivrede i šumarstva očuvanju biološke raznolikosti i postavila cilj „mjerljivog poboljšanja” stanja očuvanosti vrsta i staništa na koje utječe poljoprivreda. Revizori su procijenili pomaže li ZPP bolje očuvati biološku raznolikost i kako EU dostiže postavljene ciljeve, posjetivši Cipar, Irsku, Njemačku, Poljsku i Rumunjsku.
„ZPP dosad nije bio dostatan za preokretanje trenda smanjenja biološke raznolikosti na poljoprivrednim zemljištima, koje je velika opasnost i za poljoprivredu i za okoliš”, istaknuo je Viorel Ștefan, član Suda zadužen za ovo izvješće. „Cilj je prijedloga ZPP-a za razdoblje nakon 2020. i strategije o biološkoj raznolikosti do 2030. da se u okviru ZPP-a pruži bolji odgovor na izazove kao što su gubitak biološke raznolikosti, klimatske promjene ili generacijska obnova te istodobno nastavi podupirati europske poljoprivrednike te održiv i konkurentan poljoprivredni sektor.”
Revizori su utvrdili da u strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. nisu postavljene mjerljive ciljne vrijednosti za poljoprivredu, što otežava procjenu napretka i uspješnosti mjera financiranih sredstvima EU-a. Povrh toga, različite politike i strategije EU-a povezane s biološkom raznolikošću slabo su usklađene, zbog čega je, primjerice, izostalo rješenje za smanjenje genetske raznolikosti, podskupa biološke raznolikosti.
Učinak izravnih plaćanja ograničen ili nepoznat
Izravna plaćanja poljoprivrednicima u okviru ZPP-a čine približno 70 % svih rashoda EU-a za poljoprivredu, no način na koji Komisija prati rashode u okviru ZPP-a kojima se doprinosi biološkoj raznolikosti nije pouzdan jer precjenjuje doprinos pojedinih mjera tom pitanju. Štoviše, učinak takvih plaćanja na biološku raznolikost na poljoprivrednim zemljištima ograničen je ili nepoznat.
Neke od obveza u vezi s izravnim plaćanjima, posebice „ekologizacija”, i „višestruka sukladnost”, imaju potencijal za povećanje biološke raznolikosti, no Komisija i države članice davale su prednost opcijama kojima se ostvaruje slab učinak, kao što su postrni usjevi ili usjevi koji vežu dušik. Revizori su također utvrdili da sustav sankcija za kršenje višestruke sukladnosti nema jasan učinak na biološku raznolikost na poljoprivrednim zemljištima, kao i da je potencijal ekologizacije nedovoljno iskorišten.
Programi ruralnog razvoja imaju veći potencijal u pogledu biološke raznolikosti nego izravna plaćanja, posebice oni kojima se podupiru poljoprivredne prakse prihvatljive za okoliš koje su ambicioznije od relevantnih zakonskih obveza. Međutim, države članice rijetko provode mjere kojima se ostvaruje snažan učinak, kao što su programi koji se temelje na rezultatima, a češće manje zahtjevne mjere kojima se ostvaruje manji doprinos i koje su popularnije među poljoprivrednicima.
66 milijardi eura utrošeno, a nema se što pokazati
Revizori preporučuju Komisiji da kvalitetnije uskladi strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., da poveća doprinos za biološku raznolikost na poljoprivrednim zemljištima koji se ostvaruje izravnim plaćanjima i mjerama ruralnog razvoja, da preciznije prati proračunske rashode i da osmisli pouzdane pokazatelje za procjenu učinka ZPP-a.
Harriet Bradley iz Biomove partnerske organizacije BirdLife Europe komentirala je izvješće Europskog revizorskog suda: “66 milijardi eura navodno je utrošeno na prirodu putem Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u proteklih sedam godina, a od toga se nema što pokazati. Problem nije bio u tome da nema dovoljno novca – problem je da je novac išao krivim farmerima koji su radili krive stvari. Ovo izvješće jasno pokazuje put kojim EU mora poći da zaustavi uništenje prirode u Europi – ustati protiv lobija intenzivne poljoprivrede, zaustaviti štetne poticaje ZPP-a i staviti na stol pravi novac za bioraznolikost u proračunu EU.”
