Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže edukativnom sastanku (uživo i online) pri čemu će naučiti više o velikoj ušari, jednostavnoj metodologiji istraživanja i kako se samostalno uključiti. Ovo je jedna od rijetkih aktivnosti građanske znanosti u Hrvatskoj kojom su prikupljeni podaci za konkretan znanstveni rad
S početkom godine započinju i različite volonterske akcije, a među prvima je na redu monitoring velike ušare (Bubo bubo).
Velika ušara najveća je europska sova čiji raspon krila doseže i do 170 cm. U Hrvatskoj, gdje je 2022. godine proglašena Pticom godine, uglavnom nastanjuje priobalna i gorska područja, a njezino stanište uključuje strme stijene i otvorena područja. Gnijezdi se na teško dostupnim liticama, špiljama i kamenolomima. Aktivna je u sumrak i noću zbog čega ju je teže vidjeti, ali se može lako čuti.
Monitoring se provodi na području cijele Hrvatske tijekom veljače i ožujka jer se u tim mjesecima parovi ušara nalaze u blizini gnijezda.
Volonteri će imati priliku za edukaciju i potom će prikupljati podatke o rasprostranjenosti i gniježđenju ove vrste. Tako volonteri doprinose njenoj kvalitetnijoj zaštiti. Prošle je godine kroz ovu volontersku akciju obiđeno 97 lokaliteta te je zahvaljujući toj aktivnosti potvrđeno gniježđenje 52 para.
Volonterski monitoring sova ušara ubraja se u kategoriju građanske znanosti (eng. citizen science) i jedna je od rijetkih takvih aktivnosti u Hrvatskoj kojom su prikupljeni podaci za znanstveni rad. Konkretno, u Larusu, znanstvenom časopisu Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljen je koncem 2022. izvorni znanstveni članak „Petogodišnje istraživanje (2018 – 2022) ušare Bubo bubo u Hrvatskoj – Rekolonizacija i procjena brojnosti ušare u nizinskoj Hrvatskoj“, koji potpisuju Biljana Ječmenica, koordinatorica i začetnica projekta, Petra Čulig, Luka Meštrović, Ivan Budinski i Vedran Lucić. Ovo istraživanje pokazalo je da se ušara ponovno gnijezdi u nizinskom dijelu Hrvatske gdje su važnu ulogu imali bolja zakonska zaštita i smanjen progon, a repopulacija je vjerojatno bila moguća zbog snažnih populacija u mediteranskom dijelu Hrvatske i Slovenije. Prema rezultatima istraživanja, procijenjena veličina populacija u nizinskom dijelu je 32 do 45 parova, dok za Primorje i Gorski kotar nije bilo moguće procijeniti veličinu populacije zbog nedovoljno istraženog područja.
Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže edukativnom sastanku pri čemu će naučiti više o velikoj ušari, jednostavnoj metodologiji istraživanja i kako se samostalno uključiti u potragu za pjevom mužjaka ušare.
Edukativni sastanak će se provesti 2. veljače 2024. od 18 h u Biomovom uredu u Zagrebu (uživo i online – Meeting ID: 820 6854 8485) te 10. veljače u Buzetu u organizaciji Javne ustanove Natura Histrica, nakon čega će se nastaviti tradicionalno zajedničko obilaženje lokaliteta u okolici kako bi se pokrilo područje sjeverne Istre i približila metodologija novim volonterima na praktičan način.
Naravno, poziv se odnosi i na iskusne volontere koji su već sudjelovali u monitoringu jer će se od ove godine uložiti dodatan napor kako bi se prikupili podaci o uspješnosti gniježđenja, a iskusnim volonterima će biti ponuđene njihove dosadašnje lokacije.
