Olovo u okolišu – tihi ubojica!

Rezultati analize krvi kod mladih supova kvarnerske populacije iz oporavilišta pokazali da je čak trećina mladih ptica imala razinu olova u krvi iznad praga subkliničke toksičnosti, dok je kod jednog supa čak prešla prag koji ukazuje na kliničko trovanje

Uz opasne pesticide, azbest, smog ili živu, olovo je jedan od najopasnijih kemikalija zbog svoje toksičnosti i široke rasprostranjenosti u čovjekovu okolišu. Kome sve šteti olovo? Osim što je prijetnja za divlji svijet, olovo šteti čovjekovom zdravlju. Negativno utječe na gotovo svaki organski sustav. Olovo nazivaju tihim ubojicom jer se trovanje olovom većinom razvija sporo i simptomi trovanja su nezamjetni. No, čak i male količine imaju negativan učinak na zdravlje ljudi i prirode. Olovo uzrokuje niz negativnih posljedica, smanjenje kognitivnih sposobnosti, manjak koncentracije, gubitak pamćenja, glavobolje, umor, bol u mišićima, oštećenja bubrega, utrnulost ili bol u udovima, povećanje vjerojatnosti razvoja raka. Posebno je opasno za djecu i trudnice kod kojih trovanje olovom može uzrokovati nepovratna oštećenja živčanog sustava.

Jedan od načina unosa olova u okoliš je putem lovačkog streljiva na bazi olova. Uporaba olova u lovstvu problem je koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje.  Olovno streljivo se raspada na sitne komadiće pa najprije šteti samom lovcu koji te čestice udiše ili unosi mesom divljači, a preko odstrijeljene divljači truju se i lovački psi, ptice grabljivice i drugi predatori. Važno je naglasiti da dio nezbrinutog olova kroz ekosustav ponovno dolazi do čovjeka. 

Upravo su strvinari među prvim indikatorima opasnosti olova. Trovanje olovom iz lovačkog streljiva jedna je od ozbiljnijih prijetnji za opstanak bjeloglavih supova i drugih ptica grabljivica. 

Na temu opasnosti trovanja olovom Udruga Biom organizirala je predavanje za lovce u okviru provedbe projekta LIFE SUPport i tom je prilikom predavač, stručnjak i praktičar lovstva i veterinarstva dr. vet. med. Vedran Slijepčević, prenio okupljenima svoja praktična iskustva korištenja bezolovnog streljiva. Predavanje je održano  je u četvrtak 1.2.2024. u 18:00 sati u Posjetiteljskom centru Parka Prirode Učka. Tema je okupila više od 15 lovaca iz dva lovačka društva. Tijekom rasprave lovci su podijelili svoja razmišljanja o korištenju bezolovnog streljiva, uz ocjenu da im cijena ne predstavlja prepreku već ih više zanima učinkovitost takvog streljiva. U sklopu predavanja Udruga Biom je predstavila projekt LIFE SUPport, a Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Primorsko-goranske županije „Priroda“ podijelila je svoja iskustva s problemom trovanja olovom kod kvarnerskih bjeloglavih supova. Posebno zabrinjava činjenica da su rezultati analize krvi kod mladih supova kvarnerske populacije iz oporavilišta pokazali da je čak trećina mladih ptica, koje se isključivo hrane uz pomoć roditelja, imala razinu olova u krvi iznad praga subkliničke toksičnosti, dok je kod jednog supa čak prešla prag koji ukazuje na kliničko trovanje.

dr. vet. med. Vedran Slijepčević

Lovcima će se u sklopu projekta LIFE SUPport dodijeliti besplatni bezolovni lovački meci kako bi se povećao interes za korištenje ovog streljiva, posebno u svjetlu činjenice da je korištenje olovnog streljiva već sada zabranjeno na području vlažnih i močvarnih staništa, te da postoji volja u europskim okvirima da se u potpunosti prestane koristiti olovo u lovnom streljivu. Dobar odaziv lovaca, a i velika zainteresiranost kvarnerskih lovaca za ekološki održivim lovom ulijeva nadu kako se širi svijest o štetnosti korištenja olovnog streljiva.

Marko Modrić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Primorsko-goranske županije „Priroda“

Projekt LIFE SUPport ima za cilj poboljšati uvjete gniježđenja i preživljavanja posljednje preostale populacije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) u Hrvatskoj, koja se nalazi na Kvarnerskim otocima. Bjeloglavi supovi veličanstvene su ptice, najveće u Hrvatskoj, raspona krila od 240 do 280 cm, visine do 110 cm i mase od 7 do 12 kilograma. Strvinari su što znači da se isključivo hrane strvinama i to velikih i srednjih sisavaca. Predstavljaju važnu kariku u ekosustavu sprječavajući potencijalno širenje zaraza. Ptice grabljivice i strvinari truju se olovom gutanjem sačme i metaka iz strvine ili ostataka divljači. Čak 12% europske populacije bjeloglavog supa godišnje strada od trovanja olovom.

Vodeći partner na projektu LIFE SUPport je Udruga Biom, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Primorsko-goranske županije “Priroda“, Poljoprivredna zadruga “Otok Krk”, HEP-Operator distribucijskog sustava i Vulture Conservation Foundation uz pridruženog partnera Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.