Na otočićima na kojima se uspješno provode mjere kontrole invazivnih vrsta potrebno je provoditi mjere biosigurnosti kako bi se osiguralo da se invazivne vrste ne vrate, što bi ponovo ugrozilo ne samo morske ptice, nego i cijeli ekosustav otočića
U želji da potaknemo zajednicu zaštitara prirode da u budućnosti i sami provode mjere očuvanja za morske ptice 7.3.2023. smo održali prvi u nizu webinara projekta LIFE Artina. Webinar je jedan od alata Strategije za replikaciju i transfer projekta čime europski Program LIFE osigurava da se znanje i iskustva stečena provedbom projekta primijene i na drugim geografskim područjima i za druge vrste i staništa.
Predavanje na temu brige za kolonije naših morskih ptica je obuhvatilo biologiju i ekologiju morskih ptica, njihovu rasprostranjenost u Hrvatskoj i prijetnje s kojima se susreću. Prezentirano je koje su se aktivnosti provodile na kolonijama u Parku prirode Lastovsko otočje – monitoring ptica, eradikacija štakora, biosigurnost te kontrola populacije galeba klaukavca. Predstavljeni su rezultati četverogodišnjeg rada koji se očituju prvenstveno kroz brojnost ptica i uspješnost njihovog gniježđenja te kroz smanjenje populacije štakora na otočičima.
Bili smo uspješni u uklanjanju štakora s pojedinih otoka te smo značajno poboljšali uspješnost gniježđenja
gregule, dok mjere kontrole populacije galebova klaukavaca nisu dale pozitivne učinke na uspješnost gniježđenja rijetke vrste na jadranskoj obali – sredozemnog galeba.
Tijekom rasprave se pričalo se o tehničkim detaljima korištenih metoda kontrole štakora, problematici slobodnih mačaka, a i kune bjelice koja se nedavno pojavila na jednom otočiću na kojem gnijezdi najviše gregula. Razgovaralo se o primjenjivosti metoda kontrole vrlo invazivne vrste – mungosa, koji je već dugo prisutan na Mljetu i otočićima oko njega. Tema je također bila koliko galebovi klaukavci utječu na sredozemnog galeba, a koliko štakori. Govorilo se o ekološkim uvjetima za gniježđenje sredozemnog galeba, odnosno o tome na kakvim otočićima gnijezde.
Važan aspekt je bila i održivost projekta te su iz Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje pojasnili koje aktivnosti će Park nastaviti provoditi i nakon završetka projekta. Održivost je jedan od najvećih izazova ovakvih projekata no institucionalni ustroj zaštite prirode u Hrvatskoj predstavlja dobar temelj da se izravne mjere očuvanja mogu provoditi i nakon završetka ovakvih projekata, odnosno ugraditi u planove upravljanja javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
Što se tiče potencijala replikacije projekta LIFE Artina, postoji potreba da se invazivne vrste sisavaca poput štakora i mungosa uklone i s drugih otoka i otočića na kojima gnijezde morske ptice. Također je potrebno utvrditi nulto stanje i uspostaviti monitoring relevantnih kolonija morskih vranaca i dvije vrste čigri koje su također rasprostranjeni na Jadranu. Na otočićima na kojima se uspješno provode mjere kontrole invazivnih vrsta potrebno je provoditi mjere biosigurnosti kako bi se osiguralo da se invazivne vrste ne vrate, što bi ponovo ugrozilo ne samo morske ptice, nego i cijeli ekosustav otočića.
Nakon ovog prvog webinara, održat će se još četiri webinara, na temu morskog otpada, slučajnog ulova morskih ptica, edukacijskih aktivnosti projekta te proglašavanja morskih zaštićenih područja.
