Istraživanja su pokazala da u svijetu više od milijardu ptica godišnje nastrada od sudara sa staklom. Želiš li znati kakvo je stanje u Hrvatskoj? Pridruži se volonterskom sastanku i praćenju ove velike prijetnje. Sastanak će se održati 21. veljače 2025. uživo u prostorijama Udruge Biom i online na linku od 18h.
Iako estetski privlačne ljudskom oku, staklene površine su ozbiljna opasnost za ptice. Na prozirnim i reflektirajućim površinama ptice često zamijene odraz i stvarno okruženje, što rezultira udarcem koji uzrokuje dezorijentaciju, teške ozljede ili trenutnu smrt ptica.
Istraživanja o smrtnosti od kolizija većinom se provode u SAD-u i Kanadi, dok nam u Europi manjka podataka o ovoj ozbiljnoj prijetnji. Dok se, primjerice, u Poljskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu više priča o ovoj temi, u Hrvatskoj nemamo podatke koji bi nam pokazali što se događa s našim pticama i onima koje prelijeću našu zemlju na selidbi. Kako bismo istražili ovaj problem i pritom osvijestili ljude o prednostima i nedostacima našeg lokalnog urbanog ekosustava osmislili smo volontersku aktivnost. U vrijeme proljetne migracije ptica prikupljali su se podatci o stradavanju ptica zbog sudara sa staklom u Zagrebu. Budući da posljednjih godina dobivamo brojne prijave stradavanja ptica na ovaj način, cilj nam je bio otkriti postoje li crne točke u našem gradu.
Zašto su staklene površine prijetnja?
Velika zastupljenost staklenih površina u našim gradovima i naseljima predstavlja značajnu, često previđenu prijetnju za populacije ptica. U Hrvatskoj je do sada provedeno tek jedno istraživanje kolizije sa staklom na području Zoološkog vrta Zagreb, čiji su rezultati pokazali postojanje ove ugroze i u našem gradu. Naime, zaposlenici i volonteri Zoološkog vrta su tijekom kraćeg razdoblja u 2017. pratili stradavanja ptica i zabilježili 16 stradalih ptica uslijed kolizije sa prozirnim stijenama životinjskih nastambi. No to se istraživanje fokusiralo na lokaciju specifičnog arhitektonskog uređenja, čije rezultate nije moguće jednostavno primijeniti na šire urbano područje.
Istraživanja u drugim gradovima pokazuju da je najintenzivnije stradavanje ptica tijekom proljetne (ožujak – svibanj) i jesenske (kolovoz – listopad) selidbe. Selidba je energetski zahtjevan proces, a nakon nje slijedi period gniježđenja, kada ptice ubrzano traže hranu i brinu se za svoje mlade, što ih dodatno izlaže opasnostima. U tom razdoblju, veliki broj ptica prolazi kroz urbana područja, suočavajući se s brojnim prijetnjama, uključujući i sudare sa staklom. Kako se i Zagreb ubrzano urbanizira i prati moderne arhitektonske trendove, prisutnost ovih površina raste, povećava se i rizik za naše pernate sugrađane.
S obzirom da se ptice u prirodi ne susreću s potpuno transparentnim i/ili reflektirajućim predmetima i površinama, na njihovo se zaobilaženje nisu imale priliku evolucijski prilagoditi. Ptice u brzom letu okolišem lako previđaju prisutnost prozirne staklene površine, ili pak zamijene odraz vegetacije na staklima s pravom vegetacijom, te se velikom brzinom zalijeću u stakla. Udarac u staklenu površinu može rezultirati kratkotrajnom zbunjenošću i dezorijentiranošću ptica, no može imati i ozbiljnije posljedice poput trajnih ozljeda ili trenutnog stradavanja jedinki. Ovakvi se slučajevi često bilježe kod građevina sa staklenim stijenama ili velikim prozorima, pogotovo ako se nalaze u blizini nekog parka ili vegetacije koju ptice rado koriste. Posebno su pogođeni objekti sa staklenim stijenama ili velikim prozorima, kao i autobusne, tramvajske i željezničke stanice napravljene od transparentnih materijala.
Rezultati monitoringa staklenih površina u Zagrebu
Početkom svibnja 2024. završili smo intenzivno terensko monitoriranje staklenih površina u Zagrebu.
Kroz cijelu akciju u kojoj je sudjelovalo 16 volontera su ispunjena 282 obrasca obilazaka s 19 lokacija na području Grada Zagreba! Volonteri su 246 puta posjetili poslovnu ili stambenu zgradu, a 36 puta stanicu javnog prijevoza.
Od 282 obilazaka, u njih 244 (86%) nije zabilježena kolizija ptica sa staklima. Iako je to velik broj bez ikakvih nalaza stradavanja, postoje i slučajevi gdje situacija na terenu nije bila zadovoljavajuća. U 29 obilazaka (10,3%) u kojima je potvrđeno stradavanje ptice od staklene površine, pronađena su 23 različita mjesta gdje je nakon sudara ptice sa staklom ostalo 27 otisaka, a u šest obilazaka pronađene su ozlijeđene ili uginule ptice. Volonteri su u obilaske odlazili u različitim razdobljima dana. Najviše su izlazili u dnevnom dijelu dana od 7 do 8 sati (68 puta) te od 8 do 9 sati (118 puta). Vrijedni volonteri odvažili su se te četiri puta izašli u noćni, odnosno ranojutarnji obilazak prije 5 sati.
S obzirom na to da imamo rezultate iz 2024. sakupljene u istom periodu u kojem će se odvijati monitoring i ove godine ostaje nam vidjeti hoće li se dogoditi razlika u stradavanjima i nalaženju tragova ptica.
Svoja pitanja, nalaze ili prijedloge u vezi ove akcije možete poslati na mail dominik.spevec@biom.hr
Što možete napraviti kod kuće:
Poduzeti mitigacijske mjere za ovaj problem nije teško. Bitno je da se na koji god način transparentna površina (staklo) učini vidljivijom. To se može postići na više različitih “uradi sam” načina (pustiti mašti na volju), a neki od njih su:
Puštanje zastora niz prozore, ljepljenje/crtanje po staklu bojama za stakla, ljepljenje kupljenih naljepnica, vješanje raznih konaca/špaga niz stakla, ljepljenje matiranih folija da se izgubi refleksija/transparentnost.
