Djelatnici Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove u Belom na otoku Cresu, kojim upravlja Javna ustanova Priroda Primorsko-goranske županije, u sklopu projekta LIFE SUPport unaprijedili su odnedavno način puštanja oporavljenih jedinki bjeloglavih supova natrag u prirodu.
Naime, Javna ustanova Priroda kao partnerska organizacija projekta LIFE SUPport imala je priliku realizirati preduvjete za korištenje tzv. „soft-release“ metode puštanja ili „mekšeg“ pristupa puštanju rehabilitiranih supova. Na taj se način jedinka ispušta na hranilištu uz prethodnu aklimatizaciju na mikrolokaciji, i bez stresa pridružuje pticama u divljini. Takav će pristup dodatno povećati izglede za njihovu adaptaciju i preživljavanje u divljini. I do sada su supovi vraćani u divljinu na creskom hranilištu, ali ispuštanjem izravno iz transportne kutije u kojoj je ptica iz oporavilišta dopremljena na hranilište (tzv. „hard-release“ metoda), pa je čitav proces hvatanja i transporta kod jedinki uzrokovao značajan stres.
Cresko oporavilište za bjeloglave supove u Belom od 2016. pa do kraja 2024. godine zaprimilo je i skrbilo o više od stotinu supova spašenih od utapanja ili zbog nekih drugih problema. No, većinu do sada označenih ptica iz Oporavilišta čine mlade jedinke, koje se često kreću puno širim područjem jer do svoje pete godine života imaju izražene lutalačko-migracijske porive pa borave i u drugim kolonijama supova diljem šireg mediteranskog područja. Primjerice, dvije označene ptice trenutno se nalaze na Arapskom poluotoku. Mlade ptice pritom često nemaju još uvijek dovoljno razvijene sposobnosti preživljavanja, zbog čega lakše stradavaju. S druge strane, praćenje kretanja odraslih supova stručnjacima daje adekvatniji uvid u načine kao populacija bjeloglavih supova koristi prostor Kvarnera. Takvi podaci osiguravaju učinkovitiju provedbu specifičnih mjera očuvanja, ali potencijalno i uspostavu nekih novih.
U cilju ispuštanja “soft-release” metodom, krajem 2024. godine konstruiran je namjenski kavez za hvatanje i ispuštanje bjeloglavih supova te je instaliran na hranilištu. U suradnji sa Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci projektiran je sustav za brzo zatvaranje i sporo otvaranje vrata kaveza koji je trenutno u fazi testiranja prije montaže na kavezu. Pritom, novougrađeni sustav video nadzora hranilišta pružit će uvid kada je potrebno otvoriti, a kada zatvoriti kavez. Zahvaljujući takvom sustavu, djelatnici Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove će, osim puštanja rehabilitiranih jedinki, moći hvatati nove, odrasle supove za potrebe obilježavanja satelitskim odašiljačima.
Osim mogućnosti puštanja rehabilitiranih i hvatanja divljih supova radi obilježavanja (prstenovanje, telemetrija), hranilišta su jedinstvena mjesta i za praćenje međusobnih odnosa tijekom hranjenja kao i odnosa s drugim pticama koje posjećuju hranilište, a to su ostale ptice grabljivice, kao škanjci ili suri orao, koji zimi koristi mogućnost hranjenja na strvinama. Djelatnici Javne ustanove Priroda i Oporavilišta na hranilištu bilježe i prstenovane ptice. Samo tijekom 2024. godine evidentirali su više od 1000 fotografija prstenovanih supova. Sistematizacijom i analizom očitanih prstenova mogu doznati koliko je točno bilo različitih jedinki i od kuda stižu. Uobičajeno, najviše je bilo supova prstenovanih na Kvarneru (zeleni prsten s početnim slovom C), a zatim supova koji se prstenuju hvatanjem na talijanskom hranilištu za supove u Corninu (zeleni prsten s početnim slovom F), no zatečeni su i nalazi supova prstenovanih u Bugarskoj, Grčkoj, Srbiji, Izraelu, Francuskoj i Španjolskoj.
