Poštovane dame i gospodo,
Poštovani zastupnici Europskog parlamenta,
Ovim pismom pozivamo Europsku uniju da poduzme mjere protiv ilegalnog trovanja divljih životinja u Europi.
U okviru projekta LIFE EUROKITE (LIFE18 NAT/AT/000048) – prekogranična zaštita crvene lunje (Milvus milvus) u Europi smanjenjem smrtnosti uzrokovane ljudskim djelovanjem – zajedno s raznim partnerima, poput drugih LIFE projekata i različitih organizacija, nastojimo otkriti uzroke smrtnosti povezane s ljudskim djelovanjem. Nezakonito trovanje predstavlja ozbiljnu prijetnju mnogim rijetkim i zaštićenim vrstama ptica i sisavaca, a ugrožava i ljude te njihove kućne ljubimce. Prvi podaci projekta LIFE EUROKITE ukazuju da je daleko najčešći uzrok smrtnosti crvene lunje trovanje uzrokovano ljudskim djelovanjem.
Mnogi Akcijski planovi za vrste (otprilike 50 vrsta ptica), koje je razvila organizacija BirdLife International, prepoznaju trovanje kao prijetnju te preporučuju mjere protiv trovanja u većini planova za ptice grabljivice (npr. orlovi krstaši, sve vrste lešinara i crvene lunje).
Ogroman broj životinja svake godine strada zbog namjerne zloupotrebe ili druge nezakonite uporabe otrova. Ova nepotrebna smrtnost može ozbiljno ugroziti očuvanje osjetljivih vrsta, uključujući one zaštićene nacionalnim, europskim i međunarodnim zakonima. Za rješavanje ovog problema kod migratornih vrsta potreban je prekogranični pristup na razini Europske unije.
Vrijeme je da Europska unija poduzme mjere protiv ilegalnog trovanja naše divlje faune u Europi:
- Podržati „Europski dan protiv kriminalnog trovanja divlje faune” 1. ožujka kako bi se podigla svijest javnosti i političkih donositelja odluka, budući da je ovaj problem često podcijenjen i nepoznat.
- Sustavno prikupljanje podataka za cijelu Europu radi stvaranja baze podataka o trovanjima i identifikacije kritičnih područja. Idealno bi bilo da ovom bazom podataka upravlja Europska unija ili neka od njezinih organizacija.
- Odlučnije i učinkovitije nastaviti s provedbom Rimskog strateškog plana 2020.-2030.
Potpišite peticiju ovdje: https://chng.it/zCZhxGhQSy
S poštovanjem,
Potpisnici i podržavatelji,
Kampanja protiv kriminalnog trovanja europske divlje faune (Campaign against poisoning of European Wildlife – CPEW)
Prilog – širi kontekst
Poznato je već dugi niz godina da je uporaba otrovnih mamaca u ruralnim područjima jedna od najrasprostranjenijih metoda iskorjenjivanja predatora u svijetu (Márquez i sur. 2012), što predstavlja značajnu prijetnju biološkoj raznolikosti u Europskoj uniji. Otrov se koristi za ubijanje divljih životinja koje se smatraju štetnima za određene aktivnosti, poput upravljanja lovištima, lova, stočarstva i drugih poljoprivrednih praksi (Graham i sur. 2005, Sotherton i sur. 2009).
Ilegalna uporaba otrova smatra se jednim od najvažnijih problema u vezi s ilegalnim ubijanjem ptica zbog ozbiljnih posljedica za očuvanje prirode (Margalida i sur. 2008, BirdLife International 2011). Potvrđeno je da predstavlja jednu od najvažnijih izravnih prijetnji u Europi za španjolskog orla (Aquila adalberti), stepskog orla (Aquila heliaca), crvenu lunju (Milvus milvus) i crkavice (Neophron percnopterus). Otrovni mamci identificirani su, primjerice, kao glavni čimbenik koji ograničava širenje ponovno uvedene populacije crvene lunje u sjevernoj Škotskoj (Smart i sur. 2010) i populacije surog orla (Aquila chrysaetos) u Velikoj Britaniji (Whitfield i sur. 2008).
Osim toga, otrovni mamci imaju ozbiljan utjecaj na populacije sisavaca mesojeda (Virgós & Travaini 2005), uzrokujući smanjenje populacija i/ili regionalno ili nacionalno izumiranje pojedinih vrsta poput medvjeda, risova, vukova, kuna ili divljih mačaka (Vijeće Europe 1993, Breitenmosser 1998, Lozano & Malo 2012, Ripple i sur. 2014). Neselektivna uporaba otrovnih mamaca također predstavlja rizik za druge divlje životinje, gospodarske životinje, radne životinje (poput pasa čuvara stada i lovačkih pasa), kućne ljubimce i ljudsko zdravlje, što često ima smrtonosne posljedice.
Ogroman broj ptica svake godine strada kao posljedica namjerne zloupotrebe ili druge nezakonite uporabe otrova (Brochet i sur. 2015, Bodega Zugasti 2014). Dodatno, istraživanje iz Njemačke potvrđuje da uporaba rodenticida i njihova zloupotreba također ugrožavaju našu divlju faunu. Studija pokazuje da je stopa detekcije antikoagulantnih rodenticida bila najviša kod jastreba (Accipiter gentilis) (81,3%) i crvenih lunji (80,5%) (Badry i sur. 2021).
Ova nepotrebna smrtnost može ozbiljno utjecati na status očuvanja ugroženih vrsta, uključujući vrste zaštićene nacionalnim, europskim i međunarodnim zakonima. Iako već postoje različite opsežne i dugoročne aktivnosti, poput Konvencije o zatštiti migratornih vrsta (Tuniski akcijski plan), kao i povezanost s Direktivama o prirodi, Direktivom o ekološkom kriminalu i nekoliko LIFE projekata usmjerenih na suzbijanje trovanja, na razini EU-a potreban je dodatni prekogranični pristup za rješavanje ovog problema kod migratornih vrsta.
Uporaba otrovnih mamaca obično podrazumijeva trovanje hrane otrovnom tvari, najčešće fitosanitarnim proizvodima poput insekticida, rodenticida, fungicida, herbicida ili pužomora. Pripremljeni mamac ostavlja se na mjestu dostupnom ciljnim životinjama, ali često i drugim vrstama koje nisu cilj, pa i one mogu biti pogođene. Namjerno trovanje stoga je široko rasprostranjena, neselektivna i destruktivna metoda kontrole koja ima ogroman domino-efekt na vrste koje nisu cilj trovanja; dokazano predstavlja rizik za ljudsko zdravlje i život.
Ilegalno trovanje može uključivati legalne, svakodnevne spojeve koji se koriste na nezakonit način, kao i tvari koje su same po sebi zabranjene (npr. karbofuran ili aldikarb). Najčešće korištene tvari u otrovnim mamcima su insekticidi, a u manjoj mjeri rodenticidi, obično oni koje korisnici poznaju kao vrlo toksične. Karbamatni insekticidi, poput karbofurana i aldikarba, često se koriste u otrovnim mamcima za kontrolu predatora u mnogim dijelovima svijeta. Primjerice, u Španjolskoj je između 2005. i 2010. godine 50% slučajeva trovanja uzrokovano aldikarbom, a 22% karbofuranom (Bodega Zugasti 2012). U Mađarskoj je karbofuran otkriven u 85% od 476 ptica pronađenih otrovanih mamcima između 2000. i 2015. godine, dok su druge često otkrivene kemikalije bile terbofos (9%) i forat (7%) (MME/BirdLife Hungary).
Mnogi akcijski planovi za vrste (oko 50 vrsta ptica), koje je razvila organizacija BirdLife International, prepoznaju trovanje kao prijetnju te preporučuju mjere protiv trovanja u većini planova za ptice grabljivice (npr. oba carska orla, svi lešinari i crvene lunje).
Vrijeme je da Europska unija poduzme mjere za suzbijanje ilegalnog trovanja europske divlje faune podržavanjem uvođenja „Europskog dana protiv kriminalnog trovanja divlje faune” i organiziranjem sustavnog prikupljanja podataka za cijelu Europu radi stvaranja baze podataka o trovanju. Također, potrebno je nastaviti s provedbom Rimskog strateškog plana za razdoblje 2020.-2030. s većim intenzitetom i odlučnošću.
Reference
Badry, A., Schenke, D., Treu, G. & Krone, O. 2021. Linking landscape composition and biological factors with exposure levels of rodenticides and agrochemicals in avian apex predators from Germany. Environmental Research 193 (2021) 110602, ELSEVIER.
BirdLife International. 2011. Review of the illegal killing and trapping of birds in Europe. European Conference on illegal killing of birds. Larnaca, Cyprus.
Breitenmoser U. 1998. Large predators in the Alps: The fall and rise of man’s competitors. Biol. Conserv., 83, 279-289
Brochet, A-L., Van Den Bossche, W., Jbour, S., et al. 2015. Preliminary assessment of the scope and scale of illegal killing and taking of birds in the Mediterranean. Bird Conservation International. 2016;26(1):1-28. doi:10.1017/S0959270915000416
Council of Europe. 1993. Seminar on the biology and conservation of the wildcat (Felis silvestris). Council of Europe, Strasbourg.
De la Bodega Zugasti, D. 2012. Estudio sobre las sustancias que provocan el envenenamiento de fauna silvestre. Madrid: SEO/BirdLife.
De la Bodega Zugasti, D. 2014, Uso ilegal de cebos envenenados. Investigación y análisis jurídico. SEO/BirdLife-Proyecto Life+VENENO. Madrid.
Graham, K., Beckerman, A. & Thirgood, S. 2005. Human–predator–prey conflicts: ecological correlates, prey losses and patterns of management. Biological Conservation 122, no. 2: 159-171
Lozano, J. & Malo, A.F. 2012. Conservation of European wildcat (Felis silvestris) in Mediterranean environments: a reassessment of current threats. Mediterranean Ecosystems: Dynamics, Management and Conservation (ed. Williams, G.S.). Nova Science Publishers Inc., Hauppauge, pp. 1-31.
Margalida, A., Heredia, R., Razin, M., & Hernández, M. 2008. Sources of variation in mortality of the Bearded vulture Gypaetus barbatus in Europe. Bird Conservation International 18, no. 1: 1
Márquez, C. J. M., Villafuerte Vargas, R. & Fa, J. E. 2012. Understanding the propensity of wild predators to illegal poison baiting. Animal Conservation: 118-129
MME/ BirdLife Hungary. TOTEM database serves. TOTEM database serves to collect mortality cases of wild animals that died for various reasons. This database targets the main causes of destruction that affect wild amphibian, reptile, bird and mammal species (e.g. poisoning, electrocution, collision with vehicles, window collisions, shooting, etc.). The development of this online database was supported by the European Commission’s LIFE Nature programme in the frame of the PannonEagle project “Conservation of the Eastern Imperial Eagle by decreasing human-caused mortality in the Pannonian Region” (LIFE15/NAT/HU/000902).
Ripple W.J., Estes, J.A., Beschta, R.L., Wilmers, C.C., Richie, E.G., Hebblewhite, M., Berger, J., Elmhagen, B., Letnic, M., Nelson, M.P., Schmitz, O.J., Smith, D.W., Wallach, A.D. & Wirsing, A.J. 2014. Status and ecological effects of the world’s largest carnivores. Science, 343, 1241484.
Smart, J. et al. 2010. Illegal killing slows population recovery of a re-introduced raptor of high conservation concern–the red kite Milvus milvus. Biological Conservation 143.5: 1278-1286.
Sotherton, N., Tapper S. & Smith, A. 2009. Hen harriers and red grouse: economic aspects of red grouse shooting and the implications for moorland management. Journal of Applied Ecology 46, no. 5: 955-960
Virgós, E. & Travaini, A. 2005. Relationship between Small-game Hunting and Carnivore Diversity in Central Spain. Biodivers. Conserv., 14, 3475-3486.
Whitfield, D. P., Fielding, A. H., McLeod, D. R. A. & Haworth, P. F. 2008. A conservation framework for golden eagles: implications for their conservation and management in Scotland. Scottish Natural Heritage Commissioned Report No.193 (ROAME No. F05AC306).
