Suprotno onome što možda mislimo, znanstvena istraživanja nisu predviđena samo za znanstvenike; volonteri, amateri i škole također mogu igrati ključnu ulogu u njima.
Bok! Ja sam dugoročna volonterka Europskih snaga solidarnosti na projektu „Birds of a feather flock together“. Tijekom projekta imat ću priliku aktivno sudjelovati u zaštiti ptica Hrvatske. Međutim, danas ću vam u ovom članku govoriti o građanskoj znanosti, a posebno o projektu „Tko to dolazi jesti u vrt?“ (
Devine qui vient manger au jardin) koji se organizira u Belgiji.
Suprotno onome što možda mislimo, znanstvena istraživanja nisu predviđena samo za znanstvenike; volonteri, amateri i škole također mogu igrati ključnu ulogu u njima. Takva istraživanja zovemo „građanskom znanosti“, što je tip znanosti koji se razvio u suradnji između znanstvenika i građana. Tijekom posljednjih nekoliko godina postaje sve rasprostranjenija. Programi građanske znanosti veoma su korisni u praćenju prirodnog okruženja na većem geografskom prostoru ili tijekom dužeg vremena, poput monitoringa biološke raznolikosti. Građani mogu pomoći u prikupljanju podataka koje bi inače možda bilo teško dobiti. Na primjer, mogu pomoći u identifikaciji, brojanju i promatranju ptica, leptira i dr., te time pridonijeti znanstvenom istraživanju. Zauzvrat su obaviješteni o rezultatima i tijeku istraživanja.
Natagora, belgijska udruga za zaštitu prirode, veoma dobro razumije važnost građanske znanosti pa tako već 10 godina poziva ljude da sudjeluju u prebrojavanju ptica u njihovim dvorištima. Akcija „Tko to dolazi jesti u vrt“ jako je dobro prošla ove godine, postavljajući rekord u broju sudionika od svog početka. U 13 tisuća dvorišta uz pomoć 38 tisuća promatrača prebrojene su 697 443 ptice. Najčešće zabilježene vrste su velika sjenica, crvendać, kos, plavetna sjenica, svraka, golub, vrabac, crna vrana, gugutka i zeba. Kako to točno izgleda u Belgiji, možete pogledati
ovdje.
Zahvaljujući sudjelovanju građana, Natagora prikuplja važne podatke o prisustvu ptica. Dugoročno prikupljanje podataka omogućuje udruzi da prati promjene u populacijama ptica Belgije. Velika količina sakupljenih podataka pomoći će stručnjacima u boljem razumijevanju fenomena koji utječu na najčešće vrste, a s time i u odlučivanju o konzervacijskim mjerama koje je potrebno poduzeti. Zbog trenutnog vala hladnoće u Belgiji, Natagora moli građane da još jednom prebroje ptice u svom dvorištu. Njihov je cilj zaključiti predstavljaju li dvorišta skloništa za ptice tijekom iznenadnog pada temperature ili ih pak tjeraju u bijeg.
Građanska znanost korisna je suradnja za sve, kako za sudionike kojima se pruža mogućnost da postanu svjesniji o prirodi koja ih okružuje tako i za znanost za koju se skupljaju podaci. Akcija „Tko to dolazi jesti u vrt“ samo je jedan primjer građanske znanosti. Iako se ona događa u fiksno vrijeme, uvijek je moguće pridonijeti prirodnim znanostima bilježeći nalaze bilo gdje u svijetu, primjerice na stranici
iNaturalist.
Nadam se da ste naučili više o konceptu građanske znanosti i kako možete pridonijeti napretku znanosti!
Manon Eymard volonterka je na projektu Birds of a feather flock together koji okuplja četiri strana volontera iz četiriju različitih zemalja. Tijekom sljedećih deset mjeseci volonteri će pomagati u očuvanju ugroženih morskih ptica na Lastovu, sudjelovati u aktivnostima Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli na Cresu, asistirati u prstenovanju ptica na ornitološkom kampu u PP Učka te organizirati razne edukativne aktivnosti za javnost u Zagrebu. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskih snaga solidarnosti Europske unije.
