Posljednjih osam godina bile su najtoplije zabilježene. Globalne prosječne godišnje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) 2022. godine dosegle su svoje najviše razine ikada izmjerene satelitom. Europa je doživjela svoje najtoplije ljeto ikada
Copernicus služba za klimatske promjene objavila je svoje godišnje izvješće Europsko stanje klime (ESOTC), s detaljima značajnih klimatskih događaja 2022. u Europi i diljem svijeta. Ovi uvidi temeljeni na podacima pokazuju rastuće temperature i intenziviranje ekstremnih događaja te daju pregled klime 2022. u dugoročnom kontekstu.
Globalno, posljednjih osam godina bile su najtoplije zabilježene. Globalne prosječne godišnje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) 2022. godine dosegle su svoje najviše razine ikada izmjerene satelitom. Europa je doživjela svoje najtoplije ljeto ikada, praćeno s nekoliko ekstremnih događaja uključujući intenzivne toplinske valove, suše i požare na otvorenim prostorima, prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene (C3S). Temperature diljem Europe rastu dvostruko više od globalnog prosjeka; brže od bilo kojeg drugog kontinenta.
Sve veća temperatura važan je klimatski pokazatelj i ukazuje na klimatske promjene u Europi. Podaci pokazuju da je prosjek za Europu za posljednje petogodišnje razdoblje bio oko 2,2°C iznad predindustrijskog doba (1850.-1900.). 2022. bila je druga najtoplija zabilježena godina, s 0,9 °C iznad nedavnog prosjeka (korištenje referentnog razdoblja 1991.-2020.). Prošlo ljeto bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, s 1,4°C iznad nedavnog prosjeka.
Rekordan broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’
Ekstremne vrućine tijekom kasnog proljeća i ljeta rezultirale su opasnim uvjetima za ljudsko zdravlje. Zbog ekstremnih toplinskih valova tijekom ljeta, južna Europa doživjela je rekordan broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’. U Europi se bilježi uzlazni trend broja ljetnih dana s „jakim“ ili „vrlo jakim toplinskim stresom“, a u južnoj Europi isto vrijedi za “ekstremni toplinski stres”. Također postoji trend smanjenja broja dana „bez toplinskog stresa“.
Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), komentira: „Izvješće naglašava alarmantne promjene naše klime, uključujući najtoplije ljeto ikada zabilježeno u Europi, obilježeno neviđenim morskim toplinskim valovima u Sredozemnom moru i rekordnim temperaturama na Grenlandu. Razumijevanje klimatske dinamike u Europi ključno je za naše napore da se prilagodimo i ublažimo negativne učinke klimatskih promjena na kontinent.”
Sve veće temperature u Europi dio su uzlaznog trenda koji je zahvatio svijet tijekom posljednjih desetljeća. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bavit će se ovim trendovima u globalnoj klimi u svom nadolazećem stanju globalne klime 2022.
Dugotrajna suša
Jedan od najznačajnijih događaja koji su pogodili Europu bila je raširena suša. Tijekom zime 2021.-2022., veći dio Europe doživio je manje snježnih dana od prosjeka, a u mnogim je područjima bilo do 30 dana manje. U proljeće su oborine bile ispod prosjeka na većem dijelu kontinenta, a u svibnju je zabilježena najmanja količina oborina u tom mjesecu u povijesti mjerenja. Nedostatak zimskog snijega i visoke ljetne temperature rezultirali su rekordnim gubitkom leda s ledenjaka u Alpama, što je jednako gubitku više od 5 km3 leda. Niske količine oborina, koje su se nastavile tijekom ljeta, zajedno s iznimnim toplinskim valovima, također su uzrokovale široku i dugotrajnu sušu koja je pogodila nekoliko sektora, poput poljoprivrede, riječnog prometa i energetike.
Godišnja anomalija vlažnosti tla bila je druga najniža u posljednjih 50 godina, a samo su izolirana područja zabilježila uvjete vlažnosti tla iznad prosjeka. Nadalje, riječni protok za Europu bio je drugi najniži u povijesti mjerenja, što obilježava šestu godinu zaredom s ispodprosječnim protokom. Što se tiče pogođenog područja, 2022. bila je najsušnija zabilježena godina, sa 63% europskih rijeka s protokom manjim od prosjeka.
Prikaz riječnih anomalija: 
Mjesečni prosjek anomalija riječnog protoka za kolovoz 2022. Kategorije „iznimno visok (nizak)“, „izrazito visok (nizak)“, „iznad (ispod) prosjeka“ i „blizu prosjeka“ raspon se odnosi na raspone percentila >90 (<10), 75–90 (10–25), 60–75 (25–40) i 40–60 za referentni period 1991.–2020. Nijanse plave označavaju veći, a nijanse crvene manji protok od prosječnog. Siva označava gotovo prosječni protok. Prikazane su samo rijeke sa odvodnjom većom od 1,000 km2. Izvor podataka: EFAS. Zasluge: Copernicus EMS/ECMWF
