317 organizacija civilnog društva poziva čelnike EU-a da se prihvate rješavanja kriza prirode, klime i zagađenja nakon predstojećih izbora za EU
Danas se obilježava Dan ekološkog duga EU-a (EU overshoot day). O čemu se radi? Kad bi globalna populacija odražavala obrasce potrošnje u EU-u, čovječanstvo bi do 3. svibnja iscrpilo prirodne resurse planeta koje su nam na raspolaganju u godini dana.
Tim povodom 317 organizacija civilnog društva u otvorenom pismu poziva čelnike država i vlada, predsjednike Europske komisije, Vijeća i Parlamenta, kao i članove Europskog parlamenta da se politički obvežu raditi na klimatski neutralnom gospodarstvu, nultom zagađenju i gospodarstvu u skladu s prirodom. Ovo pismo je uslijedilo nakon neviđene i uznemirujuće količine odustajanja političara posljednjih mjeseci, dok se zelene politike instrumentaliziraju za kratkoročne izborne dobitke i populizam.
Konkretno, civilno društvo poziva na:
● Produbljivanje i ubrzavanje Zelenog plana, potpunom provedbom nedavno dogovorenih ciljeva i rješavanjem nedostataka u ambicijama u pogledu prirode, klime i zagađenja
● Radikalno povećanje javnih ulaganja u klimu, okoliš i društvo
● Jačanje upravljanja EU-om, demokracije i učinkovitog sudjelovanja civilnog društva.
Naša društva i gospodarstva podržava ono što priroda pruža – hrana, voda, vlakna, drvo, apsorpcija ugljika i zemljište za izgradnju infrastrukture. I iako EU čini samo 7% svjetske populacije, trebala bi nam 3 planeta da zadovoljimo našu potražnju da svi na Zemlji žive kao Europljani. Ovo ne samo da je neodrživo, već je i neodgovorno.
Posljedice našeg ekološkog prekoračenja uključuju globalno krčenje šuma, gubitak bioraznolikosti, kolaps ribljeg fonda, nestašicu vode i onečišćenje, eroziju tla, onečišćenje zraka i klimatske promjene, što dovodi do češćih ekstremnih vremenskih događaja kao što su suše, poplave i šumski požari. To nas sve zabrinjava jer će Europa zbog klimatskih promjena pretrpjeti dvostruko povećanje temperature u usporedi s drugim kontinentima. A rizici povezani s iskorištavanjem resursa kao što su nasilje, siromaštvo i loše upravljanje ugrožavaju globalni mir i sigurnost.
Uz nadolazeće izbore za EU, donositelji odluka imaju značajnu priliku i odgovornost da preokrenu tok situacije. Samo postavljanjem trostruke planetarne krize klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i zagađenja na vrh političkih prioriteta, EU može preuzeti svoj teret i osigurati opstanak našeg planeta.
Anouk Puymartin, voditeljica politike, BirdLife Europe:
“Poljoprivrednici stoje na prvoj crti klimatskog kaosa i kolapsa ekosustava, suočavajući se s nedostatkom vode, erozijom tla i ekstremnim vremenskim prilikama. Ne možemo izbjeći klimatski slom bez golemog smanjenja poljoprivrednih emisija, obnove zaliha ugljika i prihvaćanja ekološki prihvatljivih praksi na svim farmama. Ali poljoprivreda u EU-u je talac regresivnih poljoprivrednih sindikata i slabašnih političara. Ono što nam hitno treba je sveobuhvatna revizija našeg prehrambenog sustava da podržava zdravu prehranu koja poštuje planetarne granice i donositelje odluka koji su dovoljno hrabri da prekinu status quo. Europski građani moraju glasno podržati ovu transformaciju svojim glasovima na EU izborima, jer bez prirode nema poljoprivrednika, a bez poljoprivrednika nema hrane.”
Chiara Martinelli, direktorica Climate Action Network (CAN) Europe:
“EU overshoot day signal je opasnosti koji bi trebao odjeknuti hodnicima moći. EU ima moralni imperativ da klimatske ambicije zadrži visoko na svom putu prema neutralnosti i nema vremena za regulatorne pauze. Zagađivači moraju platiti sada i već moraju ulagati kako bi se osiguralo da zajednice, posebno one najugroženije, budu u samoj srži prijeko potrebne energetske tranzicije.”
Faustine Bas-Defossez, direktorica za zdravlje, prirodu i okoliš, Europski ured za okoliš:
“Današnji oštar podsjetnik: sa svakim udarom vala svjedočimo ne samo ljepoti prirode, već i zlokobnom ispuštanju PFAS-a u naš zrak, vodu i naše živote. Ove ‘vječne kemikalije’ sada predstavljaju egzistencijalni rizik za naš vlastiti opstanak i opstanak naših obitelji, te je nasljeđe koje ostavljamo našoj djeci. Uoči izbora u EU, naši glasovi mogu zaštititi naše zdravlje i budućnost.”
William Todts, izvršni direktor Europske federacije za transport i okoliš:
“Danas zvone zvona za uzbunu. S ograničenim planetarnim proračunom, Europa se hitno treba pomaknuti prema održivom prometnom i energetskom sustavu koji učinkovito koristi resurse – što je ključna prilika za europska zelena i čista tehnološka poduzeća. Ono što nedostaje Zelenom planu EU-a jest plan klimatsko-industrijskih ulaganja, velik i ambiciozan. To mora biti prioritet u sljedećem mandatu EU-a ako želimo poticati uspješno tržište koje će omogućiti brzu i široku primjenu čiste tehnologije, čistih materijala i čiste energije.”
Ester Asin, direktorica Ureda za europsku politiku WWF-a:
“Živimo kao da imamo još jedan planet na koji možemo otići. Posvuda rijeke presušuju, šume gore, a poplave brišu zajednice. Ovo nisu daleka upozorenja; to su trenutne katastrofe – a EU je sukrivac. Svakim danom raste cijena nedjelovanja i prekomjerne upotrebe resursa. Vrijeme je da se suočimo sa stvarnošću klimatskih promjena i shvatimo da je priroda naš najbolji saveznik. Čelnici EU-a moraju je zaštititi i obnoviti – naš opstanak ovisi o tome.”
