Partneri okupljeni oko projekta DINALPCONNECT zajedno su radili na poboljšanju prekogranične suradnje kroz razvoj Strategije za poboljšanje ekološke povezanosti Dinarida i Alpa te kroz razvoj Akcijskih planova za poboljšanje ekološke povezanosti u četiri projektne pilot regije
Nestanak i fragmentacija prirodnih ekosustava glavni su uzroci globalne krize bioraznolikosti koja u konačnici može ugroziti život na zemlji. Ekološka povezanost ključni je uvjet koji organizmima omogućuje kretanje između različitih dijelova staništa, čime se smanjuje njihov rizik od izumiranja, ali se i povećava otpornost na klimatske promjene. Stoga očuvanje ekološke povezanosti znači i suzbijanje negativnih učinaka fragmentacije staništa i klimatskih promjena.
Na ekološku povezanost utječu veze između značajki kopnenih površina, klimatskih obilježja i ljudskih aktivnosti. Svi ti elementi u stalnoj su interakciji i neprekidno se mijenjaju s vremenom. Izazove fragmentacije dodatno povećava čitav niz ljudskih aktivnosti, posebno intenzivne poljoprivredne aktivnosti i brza urbanizacija koje su općenito povezane s pritiscima rastuće populacije u područjima koja se naslanjaju na zaštićena područja.
Osiguranje ekološke povezanosti u Dinaridima i Alpama od posebne je važnosti, posebice jer se ova regija proteže kroz nekoliko država i međunarodna suradnja ključna je za osiguranje ekološke povezanosti.
Kako bi se utjecalo na poboljšanje ekološke povezanosti potrebna je prekogranična suradnja, ali i suradnja brojnih sektora koji utječu na ekološku povezanosti. To je bio i cilj projekta DINALPCONNECT.
Tijekom posljednje dvije godine, partneri okupljeni oko projekta DINALPCONNECT zajedno su radili na poboljšanju prekogranične suradnje kroz razvoj Strategije za poboljšanje ekološke povezanosti Dinarida i Alpa te kroz razvoj Akcijskih planova za poboljšanje ekološke povezanosti na četiri projektne pilot regije.
Što smo radili tijekom projekta
Mnogo je aktivnosti provedeno tijekom trajanja projekta te ih je teško sve pobrojati u jednom kratkom tekstu.
Pilot područje za koje smo radili je prekogranično područje između Slovenije i Hrvatske. U Sloveniji to je područje Krasa, a u Hrvatskoj to je područje Parka prirode Učka i Ćićarija. Tema na kojoj se radilo bili su suhi krški travnjaci kao vrlo vrijedna staništa koje su danas iznimno ugrožena.
Tijekom dvije godine proveli smo analizu stanja travnjaka, utvrdili probleme zbog kojih su ta staništa ugrožena, raspravljali s dionicima područja i zajednički definirali aktivnosti koje će se u idućih 10 godina provoditi u Hrvatskoj i Sloveniji kao bi se poboljšala ekološka povezanost suhih krških travnjaka.
Dio definiranih aktivnosti smo i proveli. Prošle godine održan je edukativno – volonterski kamp Let’s connect u kojem smo zajedno s Parkom prirode Učka radili na obnovi vrijednih suhih krških travnjaka na području Parka. Tijekom 10 dana vrijedni volonteri su radili na uklanjanju drvenaste vegetacija sa vrijednih travnjaka, a u slobodno vrijeme smo za njih organizirali brojne edukacije vezane za travnjake, njihovo očuvanje i zaštitu prirode.
Travnjaci osim biološke vrijednosti, imaju veliku tradicijsku vrijednost. Jedan od oblika tradicijske prakse vezan za travnjake je transhumaca, te smo imali čast sudjelovati o ovoj rijetkoj tradicijskoj praksi. Transhumanca je pojam koji obuhvaća sezonske migracije stočara sa svojim stadima kako bi osigurali dovoljno ispaše za svoju stoku. Primjer toga je seljenje stada tijekom zime u podnožje planine, a ljeti iz podnožja u planinu. Sve s ciljem osiguravanja dovoljno ispaše za stado. A tijekom te seobe, životinje ispašom održavaju travnjake. Danas na području Učke i Ćićarije još samo jedna obitelj prakticira ovu tradicijsku praksu.
Jedan od rezultata projekta je i model prostorne povezanosti. Na temelju brojnih podataka izrađen je atlas ekološke povezanosti te su definirani koridori koji omogućuju povezanost, ali i barijere koje je ometaju, za cijelo projektno područje. Atlas ekološke povezanosti i glavnih prepreka u Dinaridima i između Dinarida i Alpa dostupan je online.
Informativni list DINAPLCONNET projekta sa svim detaljima nalazi se ovdje.
