Dva ćelava ibisa (Geronticus eremita) stradala su od elektrokucije kod Senja. Naime, skupina od 12 ćelavih ibisa iz programa reintrodukcije koji provodi austrijska organizacija Waldrapp team preletjela je kroz Hrvatsku u razdoblju od 28. listopada do 30. listopada. Prvo utočište ćelavi ibisi su našli kod Bjelovara. Drugu noć su otišli na spavanje iznad Senja i tamo su dvije mlade ptice iz te skupine – Sitara i Brie – sjele na stup srednjenaponske mreže i stradale od strujnog udara.
Ovaj tragičan događaj naglašava koliko je važna mitigacija opasnih stupova elektroenergetske mreže kao jedan od prioriteta za sigurne preletničke puteve.
Waldrapp team, s kojim surađujemo na praćenju preleta ćelavih ibisa od kraja 2019. godine, kontaktirao je Biomov tim u trenutku ulaska u Hrvatsku, te smo počeli pratiti ovu skupinu ptica. “One su kroz Moslavinu i Bosnu odletjele prema Velebitu. Tamo su zajedno spavale kod jednog gospodarstva u Senjskoj Dragi. Pripremajući se za daljni put dva su ibisa sletjela na stup srednjenaponske mreže. Izgleda da su te dvije ptice zajedno zatvorile strujni krug i došlo je do smrtnog stradavanja. Naš je tim otišao na mjesto događaja i, u suradnji s nadležnim institucijama, stradale ptice su predane ovlaštenom veterinaru te su otputovale na razudbu u Veterinarski fakultet u Zagrebu. Razudba je potvrdila smrt od strujnog udara”, kaže Boleslaw Slocinski, voditelj programa Safe Flyways udruge Biom.
Podaci o opasnim stupovima će biti poslani HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS), koja održava srednjenaponsku mrežu te provodi mitigacijske mjere na području cijele Hrvatske.
Izvršni direktor organizacije Waldrappteam Conservation & Research dr. Johannes Fritz kaže: “Tijekom godina 2014.-2023., 44% gubitaka sjevernog ćelavog ibisa s poznatim uzrokom uzrokovano je strujnim udarom. Smrt se događa u svim zemljama u kojima su ptice prisutne, s izuzetkom Njemačke. Tamo su stupovi osigurani zakonom. U Njemačkoj ne gubimo nijednu pticu, unatoč činjenici da su često prisutne. To jasno pokazuje učinkovitost sigurnosnih mjera kada se provode u cijeloj zemlji.
U nedavnoj publikaciji Serratosa et al. 2024., autori također dolaze do 40,5% strujnog udara kao uzroka smrti za gotovo 50 vrsta ptica selica na migracijskim rutama u Africi i Euroaziji, što vrlo dobro korespondira s našim podacima. Stoga jedva da postoji neka druga mjera u očuvanju vrsta s tako velikim učinkom – smanjenje uginuća kod brojnih i često ugroženih migratornih vrsta ptica za više od 40%. I za razliku od ilegalnog lova i drugih oblika ekološkog kriminala, protiv kojih se vrlo teško boriti, mjere protiv elektrokucije su relativno jednostavne i zapravo relativno jeftine.”
Ove godine dio ćelavih ibisa će biti naučen na nove migracijske rute – prema Andaluziji. Naime, zbog klimatskih promjena migracija kroz Alpe postaje sve izazovnija, te je pticama potrebna alternativna ruta. Time će se ujedno povezati programi reintrodukcije u Španjolskoj i Njemačkoj.
Ova je vrsta ptice izumrla u Hrvatskoj još u 18. stoljeću, a posljednje su se jedinke gnijezdile u Istri. Početkom 21. stoljeća svjetska populacija ćelavog ibisa svela se na svega 200-250 jedinki, koje su opstale na području sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Ibis se ponovno pojavio u Hrvatskoj posljednjih godina zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se provodi reintrodukcija ove vrste u Njemačkoj i Austriji gdje se u umjetno stvorenim kolonijama gnijezdi oko 140 jedinki. Ćelavi ibisi iz ovog programa reintrodukcije prezimljavaju u Italiji, a neke jedinke pokušavaju prezimiti i na istočnoj obali Jadrana; nažalost pri tome ih većina strada.
Početkom 2020. zabilježen je tragičan slučaj kad su u Hrvatskoj nastradala četiri ibisa, od čega dvije jedinke u krivolovu u blizini Parka prirode Vransko jezero. Nažalost, slučaj stradavanje tih ibisa nije završio kaznenom prijavom, kao ni posljednji slučaj stradavanja ćelavog ibisa Gipsy koja je 6. ožujka prošle godine pronađena mrtva kod Opuzena.
