Peti tjedan Dnevnika sive hrane u gnijezdu kod našeg sjedišta i dalje traje inkubacija. Dok se ptići ne izlegnu, naučimo nešto o načinima na koje sive vrane dolaze do hrane.
Novi tjedan – ništa novo, traje inkubacija 🙂
Već ste naučili da sive vrane nisu prosječne ptice. Izrazito su inteligentne, a to pokazuju i prema načinima kako dolaze do hrane.
Čime se vrane hrane? Najlakše bi bilo reći svim i svačim jer su svejedi, poput nas. Hrane se beskralježnjacima, manjim kralježnjacima, strvinama, sjemenkama i plodovima, ali i različitim prerađevinama koje im mi ljudi osiguravamo. Upravo zbog činjenice da jedu strvine i napadaju manje kralježnjake poput drugih ptica, većina nas ih je naučila promatrati kao neku smetnju ili negativnost u prirodi. Ali zašto? Većina nas ipak konzumira meso mladih sisavaca (janjetina, teletina), no lako si operemosavjest jer mi sami ne odrađujemo čin usmrćivanja. Netko drugi to obavi umjesto nas, a mnogi od nas koriste i izjavu kako ne bi ni jeli meso kada bi sami morali usmrćivati životinje za jelo. Sigurno je da dio ljudi to ni ne bi radio, a dio meso uopće ni ne konzumira. Međutim, za one od nas koji su veliki mesojedi možemo reći kako su to samo pretpostavke iz komfora urbanog života, pa svrstajmo radije takve izjave u pretpostavke tipa što bi bilo kad bi bilo 😉
Prilikom ubijanja malih kralježnjaka ili pljačkanja gnijezda sive vrane znaju i surađivati s drugim jedinkama. Jedna od ptica može odvlačiti pažnju, dok druga napada, a katkad u skupinama znaju natjerati i veće predatore poput jastreba ili škanjca da ispuste svoj plijen. Većina hrane koju sakupe nalazi se na tlu te je pronalaze dok hodaju, a kljun koriste za istraživanje površina, odbacivanje neželjenih predmeta, naginjanje ili podizanje predmeta te kopanje po pijesku ili tlu. U stanju su prepoznati bolesne životinje poput gradskih golubova i onda upravo takve pokušavaju pretvoriti u svoj sljedeći obrok. Na taj način i urbane sredine, odnosno populacije drugih vrsta čine zdravijim.
Orašaste plodove i školjke bacaju na stijene, asfalt ii beton i to nekoliko puta sve dok se ne otvore ili dok to ne učini automobil ili slučajni prolaznik. Sive vrane često sjede na povišenim mjestima promatrajući i čekajući priliku da ugabe plijen. Tako primjerice pronalaze manje glodavce (miševe i voluharice), a redovno će ispitati papirnati otpad koji za sobom ostavljamo na klupama u parku jer nikad se ne zna ima li u papiru možda nešto hranjivo 🙂
Ukoliko tijekom dana pronađu obilje hrane, pohranit će je u „smočnicu“. Odaberu mjesta na tlu ili građevinama gdje polože hranu te je prekriju grančicama, kamenjem ili suhim lišćem. Međutim, kao visoko svjesna bića, pri tome prate i jesu li promatrane od drugih vrana jer ne žele ostati bez svog zalogaja.
Kako koriste alate i sakupljaju hranu možete vidjeti na sljedećim poveznicama:
Novi tjedan – ništa novo, traje inkubacija 🙂
Već ste naučili da sive vrane nisu prosječne ptice. Izrazito su inteligentne, a to pokazuju i prema načinima kako dolaze do hrane.
Čime se vrane hrane? Najlakše bi bilo reći svim i svačim jer su svejedi, poput nas. Hrane se beskralježnjacima, manjim kralježnjacima, strvinama, sjemenkama i plodovima, ali i različitim prerađevinama koje im mi ljudi osiguravamo. Upravo zbog činjenice da jedu strvine i napadaju manje kralježnjake poput drugih ptica, većina nas ih je naučila promatrati kao neku smetnju ili negativnost u prirodi. Ali zašto? Većina nas ipak konzumira meso mladih sisavaca (janjetina, teletina), no lako si operemo savjest jer mi sami ne odrađujemo čin usmrćivanja. Netko drugi to obavi umjesto nas, a mnogi od nas koriste i izjavu kako ne bi ni jeli meso kada bi sami morali usmrćivati životinje za jelo. Sigurno je da dio ljudi to ni ne bi radio, a dio meso uopće ni ne konzumira. Međutim, za one od nas koji su veliki mesojedi možemo reći kako su to samo pretpostavke iz komfora urbanog života, pa svrstajmo radije takve izjave u pretpostavke tipa što bi bilo kad bi bilo 😉
Prilikom ubijanja malih kralježnjaka ili pljačkanja gnijezda sive vrane znaju i surađivati s drugim jedinkama. Jedna od ptica može odvlačiti pažnju, dok druga napada, a katkad u skupinama znaju natjerati i veće predatore poput jastreba ili škanjca da ispuste svoj plijen. Većina hrane koju sakupe nalazi se na tlu te je pronalaze dok hodaju, a kljun koriste za istraživanje površina, odbacivanje neželjenih predmeta, naginjanje ili podizanje predmeta te kopanje po pijesku ili tlu. U stanju su prepoznati bolesne životinje poput gradskih golubova i onda upravo takve pokušavaju pretvoriti u svoj sljedeći obrok. Na taj način i urbane sredine, odnosno populacije drugih vrsta čine zdravijim.
Orašaste plodove i školjke bacaju na stijene, asfalt ii beton i to nekoliko puta sve dok se ne otvore ili dok to ne učini automobil ili slučajni prolaznik. Sive vrane često sjede na povišenim mjestima promatrajući i čekajući priliku da ugabe plijen. Tako primjerice pronalaze manje glodavce (miševe i voluharice), a redovno će ispitati papirnati otpad koji za sobom ostavljamo na klupama u parku jer nikad se ne zna ima li u papiru možda nešto hranjivo 🙂
Ukoliko tijekom dana pronađu obilje hrane, pohranit će je u „smočnicu“. Odaberu mjesta na tlu ili građevinama gdje polože hranu te je prekriju grančicama, kamenjem ili suhim lišćem. Međutim, kao visoko svjesna bića, pri tome prate i jesu li promatrane od drugih vrana jer ne žele ostati bez svog zalogaja.
Kako koriste alate i sakupljaju hranu možete vidjeti na sljedećim poveznicama:
