Četvrtina otrovanih pesticidima u Hrvatskoj su djeca mlađa od 5 godina

Analize toksikoloških uzoraka u slučajevima trovanja trebaju biti visok prioritet, a uporaba ilegalnih pesticida u poljoprivredi i trovanje divljih životinja trebaju se smatrati ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama, naglašava Boleslaw Slocinski

U razdoblju od 2006. do 2020. godine zabilježeno je ukupno 1713 slučajeva trovanja ljudi povezanih s nepravilnom uporabom pesticida u Hrvatskoj, kako pokazuju dostupni podaci. Prosječno je godišnje otrovano 114 osoba, s najvećim brojem slučajeva zabilježenih 2008. godine, kada je bilo 144 slučaja trovanja. Prosječno 25,7% trovanih su mala djeca u dobi do 5 godina života. U sklopu projekta BalkanDetox LIFE, Udruga Biom je prikupila podatke koje pokazuju razmjere problema trovanja pesticidima. Izrađeni su izvještaji “Učinci i utjecaj zlouporabe pesticida na ljudsko zdravlje”, “Operativni kapaciteti referentnih nacionalnih toksikoloških laboratorija na Balkanu” i “Studija o nezakonitoj uporabi otrova u okolišu na Balkanu”. Prikupljeni podaci pokazuju problem lakoj dostupnosti i raširene upotrebe legalnih i ilegalnih pesticida u Hrvatskoj. Lako dostupni pesticidi truju djecu i odrasle Najveći broj osoba koje su se otrovale zbog zloupotrebe pesticida u Hrvatskoj pripada kategoriji odraslih (69%), slijedi kategorija dojenčadi i predškolske djece do 5 godina (25,7%) te kategorija školske djece i adolescenata (5,3%). Posebno zabrinjava činjenica da svaki četvrti slučaj trovanja uključuje dijete mlađe od pet godina, što ukazuje na nepravilno skladištenje i laku dostupnost pesticida. Na temelju dostupnih podataka, zabilježena su samo dva smrtonosna slučaja, i to 2008. godine kada je školsko dijete slučajno otrovano organofosfatnim pesticidom (OPP) te 2020. godine kada je pojedinac počinio samoubojstvo gutanjem glifosata. Graf: Raspodjela incidenata trovanja po različitim dobnim skupinama u Hrvatskoj Osim navedenih pesticida, podaci su dostupni samo za one pesticide koji su uzrokovali ozbiljnije kliničke manifestacije. Najčešće toksične tvari vezane uz slučajeve trovanja ljudi u Hrvatskoj su herbicidi na bazi glifosata, a zatim insekticidi na bazi organofosfata. Nažalost, dostupni podaci ne pružaju uvid u pojedinačne slučajeve trovanja. Ilegalnim pesticidima truju se životinje Dodatne informacije o prisutnosti ilegalnih pesticida u Hrvatskoj pružaju nam izvještaji o toksikološkim nalazima vezanim uz trovanja divljih životinja. Između 2016. i 2021. laboratorij Centra “Ivan Vučetić” je proveo toksikološke analize na 125 uzoraka i u mnogim slučajevima potvrdio da su životinje umrle uslijed trovanja.

U tim incidentima kao uzrok smrti identificirane su toksične tvari, uključujući carbofuran, metaldehid, bromadiolon, chlorophacinone, chlorpyrifos-methyl, chlorpyrifos-ethyl, metomil, terbuthylazine, metolachlor, xylazin, ketamin, NaOH, KOH, cypermethrin, acetamiprid, brodifacoum, aluminium phosphide, Imidacloprid, Omethoate, Dimethoate, 2,4D acid i 2,4DP acid.

Trovanje divljih životinja je veoma neodgovorna praksa koja može uzrokovati trovanje cijelog hranidbenog lanca. Dosta je poznati slučaj iz Raba 2004. kad je zbog jednog otrovnog mamca uginulo 17 bjeloglavih supa. U Parku prirode Lonjsko polje 2018. godine jednim mamcem zatrovane su čak 22 divlje životinje – čagljevi, škanjci i gavranovi. U Hrvatsku dospijevaju vrlo opasni otrovi poput karbofurana (Furadan) ili metomila (Lannate L). Korištenje ilegalnih pesticida je terorizam “Ovi podaci ukazuju na potrebu boljeg nadzora nad pesticidima u Hrvatskoj, posebno zbog prisutnosti ilegalnih pesticida koji se koriste u poljoprivredi te njihovog utjecaja na trovanje divljih životinja. Analize toksikoloških uzoraka u slučajevima trovanja trebaju biti visok prioritet, a uporaba ilegalnih pesticida u poljoprivredi i trovanje divljih životinja trebaju se smatrati ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama”, kaže Boleslaw Slocinski, stručnjak za borbu protiv zločina protiv prirode u Udruzi Biom.