Jasna pobjeda je cilj 30×30 – predanost zaštiti i očuvanju 30% kopna i oceana do 2030., što je konačno ušlo u Globalni okvir za bioraznolikost nakon godina znanstvenih istraživanja, rasprava i zahtjevnog pregovaranja
Povodom Globalnog okvira za bioraznolikost, kojeg su svjetski lideri usvojili 19. prosinca 2022. na summitu COP15 održanom u Montrealu, izvršna direktorica BirdLife Internationala Patricia Zurita objavila je sljedeću izjavu:
“Tekst globalnog okvira za bioraznolikost srećom ima jasnu misiju zaustaviti i preokrenuti gubitak bioraznolikosti do 2030. Tekst je pozitivan za očuvanje bioraznolikosti, za njeno financiranje, za prava starosjedioca i lokalnih zajednica, za ravnopravnost spolova, uz obvezu zauzimanja pristupa temeljenog na ljudskim pravima te priznavanje prava na zdrav okoliš.
Iako je ambicija o kritičnim elementima za vrste i ekosustave manje jasna, ima elemenata za pohvalu. Jasna pobjeda je cilj 30×30 – predanost zaštiti i očuvanju 30% kopna i oceana do 2030., što je konačno ušlo u globalni okvir za bioraznolikost nakon godina znanstvenih istraživanja, rasprava i zahtjevnog pregovaranja. Priznanje da je potrebno adresirati gubitak vrsta kako bi se zaustavio i preokrenuo gubitak bioraznolikosti također je pobjeda – s obvezom da se poduzmu hitne mjere upravljanja kako bi se zaustavilo izumiranje vrsta i značajno smanjio rizik od izumiranja do 2030. godine. Ponovno se, međutim, nažalost ne pojavljuju nikakvi konkretni mjerljivi elementi koji bi nas pozivali na odgovornost.
Financijski paket uključuje elemente koji su pozitivni, počinje se zatvarati financijski jaz za prirodu. Trebamo više i trebamo brže. Financijski paket uključuje elemente koji zbrojeno zatvaraju financijski jaz za prirodu, uz obvezu smanjenja potpora za najmanje 500 milijardi dolara godišnje do 2030. i mobilizaciju 200 milijardi dolara financiranja iz svih izvora, iz privatnih i javnih financija, uz obećanje prikupljanja 30 milijardi dolara godišnje do 2030. putem službene razvojne pomoći. Nadamo se da će sporazum o novom fondu u okviru Globalnog fonda za okoliš otključati financije i kanalizirati sredstva tamo gdje su najpotrebnija.
Sve u svemu, ovi široki potezi kistom obećavaju, ali i dalje smo zabrinuti zbog nedosljednosti u mjerljivim elementima unutar okvira. Bez konkretnih smjernica i provjerljivih vremenskih okvira, mogli bismo napraviti više koraka unatrag nego naprijed.
Čestitamo vladama na maratonskom cjelonoćnom angažmanu i našim partnerima koji su radili u Montrealu i širom svijeta sa svojim nacionalnim izaslanstvima, kao i našim sjajnim kanadskim partnerima što su nas ugostili i toliko se trudili.
Pozivamo vlade da odmah počnu djelovati. Provedba ne može čekati ni sekunde više. Priroda dahće svoj posljednji dah i moramo odmah započeti oživljavanje konkretnim radom temeljem ovog sporazuma, ali i više.”
Njezinim opaskama pridružila se Noelle Kumpel, voditeljica politike u BirdLife International, koja je izjavila:
„Drago nam je vidjeti da Kunming-Montreal globalni okvir za bioraznolikost ima jasnu misiju zaustaviti i preokrenuti gubitak bioraznolikosti do 2030. Iako nije savršen, predstavlja značajan napredak u odnosu na dugačak, zbrkan tekst s preko 1400 zagrada s tekstom koji je tek trebao biti dogovoren, a s kojim smo započeli COP15 prije tri tjedna. Mjerljiv gubitak pozivanja na pravo na zdrav okoliš u ranim jutarnjim satima uoči usvajanja postavio je ton za slabljenje ambicija, a konačno objavljeni tekst to potvrđuje gubitkom svih ključnih etapa ciljeva do 2030., bez jasnog uvida kako doći do našeg konačnog odredišta. Sretni smo što vidimo snažan cilj za zaštitu i očuvanje 30% svjetskog kopna i oceana – usredotočujući se na ključna područja za bioraznolikost i prepoznavanje prava starosjedioca i lokalnih zajednica – ali čini se da su se u procesu ambicija i jasnoća odsklizale od drugih ciljeva, uključujući i rješavanje problema gubitka vrsta i financiranja do 2030.”
Amy McDougall, koordinatorica globalne politike bioraznolikosti, kaže: Sudbina milijun vrsta kojima prijeti izumiranje visi o koncu. Možda i nije savršeno, ali nakon intenzivnog truda, od danas Globalni okvir za bioraznolikost daje nam kolektivnu predanost rješavanju problema gubitka vrsta, uz snažan cilj zaštite i očuvanja 30% svjetskog kopna i oceana – s naglaskom na ključna područja za bioraznolikost i prepoznavanje prava starosjedioca i lokalnih zajednica.”
Za vrlo specifične uvide, glavni znanstvenik BirdLifea, dr. Stuart Butchart, pružio je više pojedinosti u vezi s ciljevima ili nedostatkom istih u okviru.
“Ciljevima nedostaju ključne etape do 2030., tako da nema definiranih ishoda za bioraznolikost koje bi trebalo postići do kraja desetljeća, što je vrlo razočaravajuće.
Cilj A kaže da se integritet ekosustava mora barem održavati, što zapravo znači da više ne smije biti gubitka netaknutih prirodnih staništa, ali izraz “znatno povećanje područja prirodnih ekosustava do 2050.” previše je nejasan.
Cilj A također obvezuje na zaustavljanje izumiranja poznatih ugroženih vrsta (izvrsno!) i desetorostruko smanjenje stope izumiranja i rizika do 2050. (manje ambiciozno nego što smo se nadali, ali u redu). Tu je i povećanje brojnosti zavičajnih divljih vrsta kako bi njihove populacije bile zdrave i otporne (što je dobro, ali nejasno).
Cilj A također obvezuje na održavanje genetske raznolikosti unutar populacija divljih i udomaćenih vrsta, što je prilično ambiciozno (iako teško mjerljivo u praksi).
Ciljevi B, C & D govore o održivom korištenju, uslugama ekosustava, pravednosti, dijeljenju koristi i financiranju – sve je u redu, ali ne baš konkretno.
Postoje 23 cilja za 2030. Prvi cilj (T1) se odnosi na prostorno planiranje kako bi se gubitak područja od velikog značaja bioraznolikosti, uključujući ekosustave visoke ekološke cjelovitosti, smanjio blizu nuli do 2030. Izraz “blizu nuli” je donekle nejasan, ali implicira da ne smije biti gubitka Ključnih područja bioraznolikosti (KBA).
Drugi cilj (T2) kaže da se 30% područja degradiranih ekosustava ” učinkovito obnavlja/restaurira”. Prilično ambiciozno, ali “degradirano” i “učinkovito” treba definirati i demonstrirati, stoga će ovaj cilj biti teško pratiti.
T3 kaže da je 30% područja, posebno onih “od posebnog značaja za bioraznolikost” učinkovito očuvano kroz zaštićena područja itd. Dakle, radi se o velikom proširenju zaštićenih područja, no nedostatak spominjanja Ključnih područja bioraznolikosti dovodi u opasnost da se prednost pri zaštiti daje područjima koja je jednostavno i/ili jeftino zaštititi, kao što smo vidjeli od 2020.
T4 se obvezuje na hitne mjere upravljanja kako bi se zaustavila izumiranja koja izazivaju ljudi (izvrsno!) i značajno smanjio rizik od izumiranja (dobro, ali nespecifično) i održavalla/obnavljala genetska raznolikost (dobro). Dakle, moramo preokrenuti pad indeksa Crvenog popisa.
Preostali ciljevi usmjereni su na druge prijetnje (neodrživo korištenje, invazivne vrste, onečišćenje, klimatske promjene), koristi od prirode, alate i rješenja. Nejasno je i slabo izražen dio koji se odnosi na izvještavanje tvrtki o rizicima/utjecajima na bioraznolikost.
T19 uključuje obvezu mobiliziranja 200 milijardi dolara godišnje za provedbu aktivnosti (dobro), uključujući 30 milijardi dolara godišnje za zemlje u razvoju do 2030. (daleko od dovoljnog).
Općenito, okvir govori puno dobrih stvari, ali nedostatak specifičnosti i nejasnoće na nekim mjestima nije od pomoći. Na kraju će se sve svesti na provedbu. Ako vlade učine sve na što su se ovdje obvezale, svijet će biti daleko bolje mjesto – za ljude i prirodu.”
