Srednjoškolci u misiji zelenog odrastanja

Početkom godine pridružila nam se Ivana Lokas iz Šibenika, mlada volonterka Europskih snaga solidarnosti, koja je dio svog vremena provela u radu sa sinjskim srednjoškolcima. Njen trud i entuzijazam na susretima sigurno nisu ostali nezamijećeni, a svoje dojmove i iskustvo podijelila je u ovom tekstu.

Krajem travnja na sinjskoj adresi Bioma započeli smo s edukacijama za skupinu srednjoškolaca, zainteresiranih mladih biologa koji žele učiti i znati više. Prvo upoznavanje s učenicima i njihovom profesoricom biologije Reginom Vukasović imali smo u vrtu njihove škole, Gimnazije Dinka Šimunovića, otkud smo krenuli s prvom edukacijom na temu inventarizacije školskog vrta. Prepoznavanje lokalnih biljki činilo nam se kao zgodna prilika saznati koje biljke rastu u vrtu, ali i inspirirati mlade biologe na raspravljanje i zajedničko djelovanje, što učenje čini lakšim i zanimljivijim. Trebalo nam je dobrih sat i pol vremena da obiđemo dvorište, zabilježimo sve biljke i da nam kolega iz sinjske podružnice Bioma Tomislav Sotinac ispriča ponešto o njima. Učenici su pažljivo slušali i zapisali jer ih nakon edukativne šetnje čeka hvalevrijedan zadatak. Naime, ova mlada skupina s profesoricom biologije rade na izradi herbarija, ali onog malo modernijeg – digitalnog, u što ulažu dosta truda i vremena. Mi se baš veselimo vidjeti njihove rezultate!Rad s ovako entuzijastičnom djecom koja su i poslije redovne nastave voljna i zainteresirana učiti i meni kao edukatoru olakšava sav proces prijenosa znanja i čini me poletnijom da pružim što više i bolje mogu na našim budućim susretima. Bez obzira na blizinu ceste, prolaske i viku ljudi, u vrtu smo susreli jednu zaista impresivnu pticu batokljun. Mirno je stajala ispod stabla kestena i nije se obazirala na naše znatiželjne poglede i kamere koje su je okružile. 

Druga održana edukacija je bila sasvim drugačija. Ovog puta održali smo je u uredu jer nam je za potrebe ove edukacije trebala – pegla. Učenici su na putu do ureda trebali ubrati što je više moguće različitih listova kako bi ih mogli gledati pod lupom i uspoređivati. Dok su na jednoj strani učenici savladavali vještine s lupom i plovili u znanstvene vode, na drugoj strani ureda odvijala se manja praktična radionica na temu održivosti. Učenici su izrađivali voštane omote koji se mogu koristiti kao zamjena za plastičnu foliju. Proces izrade je jednostavan: tkanina se premaže pčelinjim voskom koji služi kao antibakterijska zaštita, a u usporedbi s plastičnom folijom ovakav omot nudi i dugotrajniju svježinu hrane. Također, može se oprati i upotrebljavati više puta.  Veseli me prenositi ovakva znanja i vještine jer jedino održivim načinom života možemo ublažiti već napravljenu štetu prirodi ili je barem ne ponavljati. Sama sam se uvjerila kako je ovakva radionica odličan primjer zašto je korisno naučiti izrađivati voštane omote. Jedna učenica je podijelila s nama kako je na poznatoj društvenoj mreži vidjela sličnu izradu voštanih omota te kako je njihova cijena veoma visoka. Većinu održivih stvari ponekad je poprilično jednostavno napraviti sam i nije potrebno plaćati previsoke cijene. Toga bi ljudi trebali postati svjesniji.   Uz radionice sa srednjoškolcima, održali smo i radionicu na festivalu Gljevstock u naselju Gljev pored Sinja. S obzirom da se festival održava na području novoproglašenog Parka prirode Dinara, organizatori su se zaista potrudili uz glazbu staviti naglasak i na ekologiju pa su u duhu toga pozvali i nas da sudjelujemo. Mi smo odlučili organizirati mini natjecanje u izradi hotela za kukce s obzirom da smo dan proveli na livadi gdje su kukci neizostavan dio. Tako smo našim natjecateljima, osim za savladavanje graditeljskih vještina, probudili interes za kukce koji nas okružuju. Također, projektom Dinara back to LIFE bavimo se upravo obnovom staništa i ukazujemo na važnosti travnjaka, vrsta, ali i povezanosti lokalne zajednice s prirodom.  Na radionici sudjelovali su odrasli i djeca i natjecali se tko će izgraditi najbolji. Na kraju su završena ukupno četiri hotela koja sada krase dvorišta natjecatelja. Osim što će im ostati za uspomenu na druženje s nama, nove nastambe sigurno će pozitivno doprinositi prirodi. Mogu reći da smo se potrudili kroz ove radionice. Nastojali smo prenijeti znanje, ali i biti moderniji u tome što radimo, jednostavni i zanimljivi. Školska godina za srednjoškolce je završila pa se radujemo sljedećoj novim krugom radionica.Edukacije za srednjoškolce Biom provodi kao dio projekta “Odrasti zeleno” kojeg sufinancira Splitsko-dalmatinska županija. Odmorit ćemo se za vrijeme ljetnih praznika, a već krajem kolovoza edukacije se nastavljaju. Ove godine svojim programom planiramo sudjelovati i na eko-umjetničkom festivalu “Kašetarnica” u Sinju, a u pripremi su i aktivnosti za obnove bunara i suhozida.