Depopulacija ruralnih područja, koja neizbježno vodi napuštanju poljoprivrednog zemljišta osobito je rasprostranjena u planinskim predjelima istočne i južne Europe, te izravno utječu na strukturu krajolika s veoma često negativnim utjecajem na biološku raznolikost. Posljednjih desetljeća, poljoprivredna praksa na plodnim i pristupačnim zemljištima, koja se obično nalaze u nizinama, postala je sve intenzivnija s ciljem povećanja proizvodnje na troškovno učinkovit način. S druge strane, mali i ekstenzivni poljoprivredni sustavi, koji se često nalaze u višim zonama s niskom produktivnosti uvijek bili posebno osjetljivi na marginalizaciju i napuštanje. Kao rezultat toga, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje dovelo je do dramatičnog pada populacija ptica vezanih za ovaj tip staništa. Napuštanje proizvodnje u planinskim područjima dovelo je do različitih odgovora zajednica ptica. Pod ovim okolnostima provođen je projekt AGRALE (2010-2012) financiran od strane SEE-ERA.NET PLUS u okviru 7. okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj pod nazivom „Utjecaj napuštanja poljoprivredne proizvodnje na strukturu krajobraza, vegetaciju i zajednice ptica u jugoistočnoj Europi“.
Projekt je za svoj cilj imao istražiti utjecaj napuštanja poljoprivredne aktivnosti na zemljištu na strukture krajolika i vegetacije i raznolikosti ptica u balkanskoj regiji. Projekt je osmišljen i koordiniran sa sveučilišta u Ioannini, Grčka (prof. Vassiliki Kati) uz sudjelovanje Agronomskog Fakulteta u Tirani (Albanija), Sveučilišta u Beču (Austrija), Bugarska akademija znanosti (Bugarska) i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska). Najprije je određen gradijent napuštenosti poljoprivredne proizvodnje te je nasumično odabrana: u Albaniji 12 te Bugarskoj, Hrvatskoj i Grčkoj 20 istraživačkih mjesta. Ptice su bilježene metodom brojanja u točki a uzorkovanje vegetacije napravljeno je koristeći standardni protokol. Sveukupno, zabilježeno je 14456 jedinki 66 vrsta ptica razreda vrapčarki. Nadalje, satelitske snimke i fotografije iz zraka korištene su radi analize promjena heterogenosti krajolika na gradijentu napuštanja poljoprivredne proizvodnje reprezentiranom sa 72 odabrana lokaliteta.
Glavni rezultati analize krajobraza za području Balkana bila je da postotak šume značajno raste s povećanjem razine napuštanja poljoprivredne proizvodnje, s iznimkom Albanije, gdje različiti društveno-ekonomski uvjeti rezultiraju slabijim povećanjem šumskog pokrova u poljoprivrednim područjima. Krajobrazna raznolikost svoj maksimum ima u drugoj klasi napuštanja (25-50% drvenastog vegetacijskog pokrova). Naše istraživanje također je uspjelo izdvojiti skup krajobrazne metrike koje prikazuju dobro gradijent napuštanje zemlje, ali ta mjerenja razlikuju od zemlje do zemlje.
Na zajednice ptica, u smislu broja vrsta, broja vrsta važnih na europskom nivou (SPEC vrsta), kao i biološke raznolikosti, utvrđen je znatan negativan utjecaj zbog napuštanja poljoprivredne proizvodnje na području Balkana.
U našoj zemlji odabrane plohe nalazile su se u rasponu od 120-700 metara nadmorske visine te smo na njima zabilježili 63 drvenaste biljne vrste te 70 vrsta ptica od kojih 19 šumskih vrsta, 16 vrsta vezanih isključivo na području poljoprivredne proizvodnje i 35 nespecijaliziranih vrsta s ukupno 4262 jedinke. Najveći indeks raznolikosti ptica zabilježen je u drugoj klasi napuštanja dok je najniža vrijednost zabilježena na najzaraštenijim plohama, iako razlike nisu pokazale statističku značajnost dok je najveća ukupna zaštitarska vrijednost zabilježena na najotvorenijim plohama.
Iako postoje i dokazani pozitivni učinci ponovno podivljalih napuštenih krajolika za velike zvijeri, i neke vrste šumskih ptica iz navedenog ipak predlažemo znatnije djelovanje pri motivaciji ljudi za ostanak na udaljenim područjima s ciljem nastavka tradicionalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta te na taj način očuvanja ruralnog mozaika. Predloženi poticaji trebali bi ići, uz izgradnju osnovne infrastrukture nužne za normalan život mladih obitelji, u smjeru promoviranja biološkog načina proizvodnje, uspostave adekvatnog sustava prodaje poljoprivrednih proizvoda malih proizvođača te uspostave kvalitetnijeg sustava financijskog poticanja malih gospodarstava koje provode ekstenzivan oblik poljodjelstva pogodan za očuvanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Ove mjere trebale bi biti uključene kao prioritetne u programima očuvanja ptica vezanih uz poljoprivredne površine u Republici Hrvatskoj budući će bez njih trend napuštanja manje kvalitetnih područja za poljoprivrednu proizvodnju biti nastavljen.
Dodatne informacije: dr. Andreja Radović
