Europski Crveni popis ugroženih vrsta ptica, koji je sastavila organizacija BirdLife International, otkriva šokantne podatke: glavni uzroci su degradacija poljoprivrednih područja, gubitak staništa i klimatske promjene.
Nakon tri godine rada, BirdLife International danas je objavio novi Europski Crveni popis ugroženih vrsta ptica. Ta publikacija narednih će godina biti jedan od temeljnih dokumenata za poslove i politiku zaštite prirode u Europi. IUCN Crveni popis prepoznat je kao glavni i najobjektivniji sustav za procjenu rizika od izumiranja vrsta.
“Prvo ptice, zatim i mi. Ako ne budemo pažljivi, mi ćemo biti idući na Crvenom popisu.” riječi su iz uvodnika ovog Crvenog popisa.
Prema rezultatima ove procijene, 13% od 533 procijenjene vrste pod prijetnjom je na razini Europe. To čini 67 vrsta, od toga 10 kritično ugroženih (najviši stupanj ugroženosti). Među njima je i tankokljuni pozviždač, vrsta ptice iz reda šljukarica koja je prije stotinjak godina bila uobičajena pojava za vrijeme selidbe u Dalmaciji. Na popisu kritično ugroženih je i balearski zovoj, najbliži srodnik gregule ili malog zovoja, naše ugrožene morske ptice. Studijom je utvrđeno i da je 18 vrsta ugroženo i 39 vrsta osjetljivo.
Za ukupno 29 vrsta podignut je status ugroženosti u odnosu na prethodni Crveni popis iz 2004. godine (na prethodnom popisu imale su status “najmanje zabrinjavajuće” vrste a sad su “gotovo ugrožene” ili “ugrožene”). Među njima se nalaze, u Hrvatskoj dobro poznate vrste, kao što su grlica, vodomar, oštrigar, livadna trepteljka i glavata patka. Za neke vrste koje su prije deset godina bile ugrožene, status i dalje nije poboljšan, a među njima su crkavica, vivak i orao klokotaš.
Ukupno 20 vrsta za koje se prije smatralo da su regionalno ugrožene sad su svrstane među najmanje zabrinjavajuće u Europi (iako su neke i dalje globalno ugrožene). Među njima su neke izuzetno karizmatične vrste kao što su kudravi nesit, patka njorka, ćukavica, crna lunja i velika droplja.
Krešimir Mikulić, direktor udruge BIOM, hrvatskog BirdLife partnera izjavio je: “Europski Crveni popis pokazuje nam da učinkovito djelujemo kako bi spasili najrjeđe vrste tako što u Europi branimo njihova posljednja utočišta i poduzimamo mjere poput suzbijanja invazivnih vrsta i izolacije opasnih strujnih vodova. Nažalost, takve aktivnosti rijetke su u Hrvatskoj, a i mi smo dio europske slagalice. Pred nama su još veći izazovi, od ekološke degradacije poljoprivrednih površina do klimatskih promjena. Ti problemi zahtijevaju puno obuhvatnije i temeljitije mjere.“
Ivan Ramirez, glavni voditelj zaštite prirode u BirdLife-u za Europu i središnju Aziju, izjavio je: “Novi Europski Crveni popis poziv je na djelovanje za očuvanje prirode. Ohrabrujuće je vidjeti da se oporavlja toliko vrsta koje smo se trudili zaštititi, ali šokantno je vidjeti na popisu ugroženih mnogo vrsta koje su nekad bile toliko česte da su sačinjavale dio krajolika. Žalosno je i zamisliti svijet bez grlica i vivaka uz koje smo odrastali.”
Za dodatne informacije:
Vedran Lucić
095 905 9948
01 4100018 (Udruga BIOM)
