Svjetski dan ptica selica obilježili smo proteklog vikenda okupljanjem mnoštva ljubitelja ptica i prirode! Kod jezera Savica u Zagrebu održali smo 11. svibnja turu promatranja ptica koju je vodio ornitolog Dubravko Dender iz udruge Biom. Pritom je zabilježeno 45 ptičjih vrsta, kao što su crna lunja, vjetruša, crvenokljuna čigra, pčelarica, crvendać, slavuj, mrka crvenrepka, crnoglavi batić, smeđoglavi batić, crnokapa grmuša, zviždak… Brojnost vrsta svjedoči činjenici da je nakon naporne selidbe većina ptica stigla u naše krajeve s namjerom da s nama provedu topliji dio godine.

Diljem svijeta ovogodišnja proslava Dana ptica selica obilježavala se s fokusom na važnost insekata za ptice selice, naglašavajući zabrinutost zbog smanjenja populacije insekata. Insekti su ključni izvori energije za mnoge migratorne vrste ptica, ne samo tijekom sezone razmnožavanja, već i tijekom njihovih dugih putovanja te uvelike utječu na vrijeme početka, trajanje i ukupni uspjeh ptičjih migracija. Razdoblje selidbe često se poklapa s vrhuncem brojnosti insekata na mjestima zaustavljanja, opskrbljujući ptice hranom kako bi napunile svoje rezerve energije prije nego što nastave svoje putovanje.

Gubitak populacija insekata na gnjezdilištima i duž migracijskih ruta ptica prijeti opstanku i dobrobiti ptica. Prirodni prostori poput šuma i travnjaka koji su transformirani ili ugroženi intenzivnom poljoprivredom i urbanim razvojem i njegovim učincima poput svjetlosnog onečišćenja mogu rezultirati smanjenjem populacije insekata. Pesticidi i herbicidi namijenjeni zaštiti usjeva štete kukcima kojima se ptice hrane. Nedostatak insekata bogatih energijom i bjelančevinama može spriječiti migraciju i razmnožavanje ptica, što dovodi do oslabljenog imunološkog sustava, smanjenog reproduktivnog uspjeha i povećane stope smrtnosti za odrasle ptice i njihovo potomstvo.

Ptice igraju ključnu ulogu u oprašivanju i kontroli štetočina, a nedostatak insekata remeti te funkcije ekosustava. Prekomjerna populacija određenih insekata, bez ptica kao njihovih prirodnih predatora, također može uzrokovati epidemije koje štete zdravlju biljaka i poljoprivredi. Zato je potrebno uvesti proaktivne mjere očuvanja, uključujući smanjenje korištenja pesticida i gnojiva te, gdje je to moguće, prelazak na organski uzgoj u poljoprivredi. Ostale mjere uključuju održavanje i povezivanje područja prirodne vegetacije koja pružaju hranu i sklonište pticama i drugim vrstama u poljoprivrednim krajolicima.

Osim promatranja ptica, protekle subote održali smo i prvu ovogodišnju botaničku šetnju, koju je predvodio Tomislav Hudina, voditelj programa za botaniku i staništa udruge Biom. Pritom smo imali prilike čuti koliko su biljke prilagodbom kroz tisućljeća došle do svojih današnjih prilagodbi i izgleda, kako neke koriste i obmanjuju kukce, ali i to kako se štite od različitih neželjenih bića.

Botanička šetnja okupila je i sudionike “Škole promjene” zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Škola promjene je edukativni program koji se bavi se bavi osnaživanjem zajednice i njenim povezivanje s muzejom i dio je europskog projekta Museum of the Commons, u sklopu L’Internationale, saveza 14 europskih muzeja i drugih kulturnih institucija za suvremenu umjetnost.